Pages

Postoperativna zdravstvena njega i medicinska rehabilitacija u bolesnika s prijelomom kuka
Postoperativna zdravstvena njega i medicinska rehabilitacija u bolesnika s prijelomom kuka
Tihana Harapin
Naslov ovog diplomskog rada je: Postoperativna zdravstvena njega i medicinska rehabilitacija u bolesnika s prijelomom kuka, a autorica je Tihana Harapin. Postoperativna zdravstvena njega i medicinska rehabilitacija u bolesnika s prijelomom kuka, kao i kvaliteta njihova provođenja ovise o brojnim čimbenicima. Neki od ovih čimbenika mogu biti dob, spol i opće tjelesno stanje bolesnika, postojanje komorbiditeta, te pridružene ozljede. Primarni ciljevi ovog rada bili su utvrditi razlike u...
Postoperativne plućne komplikacije kao neprekidan izazov u perioperacijskoj medicini
Postoperativne plućne komplikacije kao neprekidan izazov u perioperacijskoj medicini
Iva Pažur
Cilj rada: Cilj ovoga preglednog rada je bio napraviti pregled recentne znanstvene literature i dati stručnoj javnosti uvid u najnovija saznanja o plućnim komplikacijama koje se razvijaju u ranom poslijeoperacijskom razdoblju. Materijali i metode: Za potrebe ovoga rada elektronički su pretraživane baze podataka PubMed, Medline i Google Scholar. Naše pretraživanje je bilo ograničeno na randomizirana klinička istraživanja i na pregledne radove na engleskom jeziku koji su uključivali...
Postoperativne ventralne hernije nakon operacije aneurizme abdominalne aorte
Postoperativne ventralne hernije nakon operacije aneurizme abdominalne aorte
Arijan Matej Marinović
Postoperativne ventralne hernije su česta komplikacija nakon medijalne laparotomije. Nakon operacije AAA je dobro dokumentirana veća učestalost ventralnih hernija u odnosu na ostale operacije u abdomenu koje dijele sličan kirurški pristup. Predloženo je više zajedničkih faktora koji mogu biti u podlozi ovog procesa. Ti faktori mogu biti biološki, vezani uz pacijenta u kraćem postoperativnom periodu ili se prikazuju kroz duži period nakon operacije. Faktori poput; operacijske...
Postoperativno radiološko praćenje bolesnica s karcinomom dojke
Postoperativno radiološko praćenje bolesnica s karcinomom dojke
Nera Golub
Karcinom dojke je najčešća zloćudna bolest u svijetu i prvi uzrok smrtnosti od karcinoma u ţena. U Hrvatskoj karcinom dojke čini najčešće sijelo karcinoma u ţena i treći je uzrok smrti od karcinoma. Incidencija karcinoma dojke je u porastu zbog sve više prisutnih okolišnih faktora rizika. Zbog napretka u ranoj dijagnostici i liječenju karcinoma, mortalitet je u padu i raste potreba za adekvatnim načinom praćenja. Cilj redovitog praćenja je rano otkrivanje lokalnog povrata...
Postporođajna depresija
Postporođajna depresija
Sendi Slamek
Trudnoća i razdoblje nakon poroda sa sobom donose mnoge izazove s kojima su suočene mnoge majke, ali sve češće i očevi. Nakon poroda žene su osjetljive i doživljavaju različite fizičke i emocionalne simptome. Postporođajna depresija je ozbiljno stanje mentalnog zdravlja koje utječe na 13% do 19% žena koje su nedavno rodile. Nju karakterizira trajno nisko raspoloženje kod novih majki koje često prate osjećaji tuge, bezvrijednosti i/ili beznađa. Pod njom se podrazumijeva svaki...
Postprandial hypotension in neurological disorders: systematic review and meta-analysis
Postprandial hypotension in neurological disorders: systematic review and meta-analysis
Antun Rudolf Pavelić
PURPOSE: Postprandial hypotension (PPH) has been associated with increased risk of syncope, falls, stroke, angina and mortality. As the majority of patients with PPH are asymptomatic, the diagnosis is often overlooked. The aim of this study was to perform a systematic review and meta-analysis of available scientific evidence on the likelihood of PPH in neurological diseases. ----- METHODS: A systematic review of the literature (PubMed library, Cochrane Database for Systematic Reviews and...
Postreanimacijska skrb u jedinici intenzivnog liječenja
Postreanimacijska skrb u jedinici intenzivnog liječenja
Natalija Barišić
Kardiovaskularne bolesti jedan su od vodećih uzroka smrtnosti, često zahtijevaju kirurško liječenje i mogu dovesti do nastupa srčanog zastoja te potrebe za provođenjem reanimacijskog postupka. Temeljni postupci oživljavanja imaju jasno definirane smjernice i algoritme odobrene od Europskog vijeća za reanimaciju. Smjernice uključuju najprije provjeru stanja svijesti, zatim otvaranje dišnog puta i umjetno disanje, vanjsku masažu srca te korištenje defibrilatora. Za ...
Postreanimacijski sindrom
Postreanimacijski sindrom
Taša Radić
Postreanimacijska faza nastaje nakon uspješne kardiopulmonalne reanimacije koja se manifestira povratom spontane cirkulacije (ROSC). Postreanimacijski sindrom prvi put je spomenut 1960. godine na Institutu za opću reanimatologiju Sovjetske akademije za Medicinske znanosti u Moskvi. Vladimir A. Negovsky, otac reanimatologije, opisuje razliĉita patološka stanja koja se razvijaju nakon uspješne kardiopulmonarne reanimacije (CPR). Najĉešći uzroci iznenadnog srĉanog zastoja (SCA) su:...
Posttransplantacijski limfoproliferativni sindrom uzrokovan Epstein-Barr-virusom
Posttransplantacijski limfoproliferativni sindrom uzrokovan Epstein-Barr-virusom
Juraj Matej Kovač
Posttransplantacijski limfoproliferativni sindrom najčešća je komplikacija presadbe solidnih organa i krvotvornih matičnih stanica. U više od polovice svih slučajeva bolest je povezana s infekcijom Epstein-Barrinim virusom, ubikvitarnim patogenom kojim budu inficirane gotovo sve odrasle osobe. Virus je poznatiji kao uzročnik infektivne mononukleoze, a povezuje se i s nastankom raznih drugih bolesti, poput Burkittova limfoma, nazofaringealnoga karcinoma i Hodgkinova limfoma. Bolest se...
Posttraumatski stresni poremećaj
Posttraumatski stresni poremećaj
Ana-Marija Svalina
Ljudska povijest isprepletena je sukobima, nemirima i brojnim drugim stresnim događajima koji uvelike utječu na osobu. U današnje doba, ubrzanim tempom življenja i stalnim izlaganjem raznim opasnostima, ljudi su sve više izloženi traumatskim događajima i iskustvima, bilo kao žrtve ili svjedoci nasilja, što može dovesti do razvoja posttraumatskog stresnog poremećaja. Prije nešto više od dvadeset godina i hrvatsku je povijest obilježio rat te iako je završio, Republika Hrvatska...
Posttraumatski stresni poremećaj kod hrvatskih branitelja
Posttraumatski stresni poremećaj kod hrvatskih branitelja
Stanko Šincek
Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) je jedan od najkompleksnijih psihijatrijskih poremećaja. Unatoč tome što je prevalencija PTSP-a vrlo visoka i što se PTSP pojavljuje u komorbiditetu s različitim psihijatrijskim i tjelesnim poremećajima, još uvijek se raspravlja o validnosti ove dijagnostičke kategorije. Pojam posttraumatski stresni poremećaj javio se prvi put u literaturi u trećoj verziji Dijagnostičkog i statističkog priručnika mentalnih poremećaja (1980). PTSP se...
Postupci medicinske sestre u sprečavanju neželjenih događaja na odjelu pedijatrije
Postupci medicinske sestre u sprečavanju neželjenih događaja na odjelu pedijatrije
Kristina Peškir
UVOD: Sigurnost pacijenata je imperativ u pružanju kvalitetne zdravstvene skrbi. Pod pojmom sigurnost pacijenata podrazumijevaju se mjere i aktivnosti koje poduzimamo da bi se osigurao željeni ishod liječenja, a ujedno izbjegao neželjeni događaj. Sigurnost pacijenta definira se kao posebna zdravstvena disciplina koja primjenjuje znanstvenu metodologiju sigurnosti u cilju dosezanja pouzdanog sustava zdravstvene skrbi. Sam neželjeni događaj u pružanju zdravstvene skrbi...

Pages