Pages
-
-
Debljina, metabolički sindrom i kardiovaskularni rizik
-
Jana Car Incidencija prekomjerne tjelesne teţine sve je veća i predstavlja veliki javnozdravstveni problem u cijelom svijetu. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji prekomjerna tjelesna teţina definira se kod osoba ĉiji je ITM veći od 25 kg/m². Ĉak 2 milijarde ljudi u svijetu boluje od prekomjerne tjelesne teţine ili pretilosti. Pretilost moţemo podijeliti na više razliĉitih vrsta, a kliniĉki nas najviše zabrinjava tzv. visceralna pretilost. Ĉesta posljedica pretilosti je razvoj...
-
-
Dediferencirani primarni osteosarkom temporalne kosti u devetnaestogodišnjeg pacijenta: prikaz slučaja
-
Domagoj Šarić Osteosarkom (OS) je najčešći primarni maligni tumor kosti, ali rijetka je pojava u području glave i vrata. Potpuna kirurška resekcija sa širokim kirurškim rubovima trenutno je glavna terapijska strategija za OS, ali može je biti teško postići zbog kompleksne anatomije glave i vrata. U ovom je prikazu opisan slučaj primarnog dediferenciranog parostealnog OS temporalne kosti visokog stupnja, prvi takav u objavljenoj literaturi. Devetnaestogodišnji je pacijent dijagnostički...
-
-
Deformacije i bolesti stijenke prsnog koša
-
Blaž Barun Svrha ovog rada je prikazati etiologiju, kliničku sliku, dijagnostiku te mogućnosti liječenja deformacija i bolesti stijenke prsnog koša.
U deformacije stijenke prsnog koša ubrajamo pectus excavatum, pectus carinatum, Polandov sindrom, defekte sternuma, asfiktičnu torakalnu distrofiju i spondilotorakalnu displaziju.
Pectus excavatum je najčešća deformacija stijenke prsnog koša s incidencijom od oko 1 na 400 rođene djece. Karakteriziran je pomakom sternuma prema unutra. U...
-
-
Degenerativne bolesti srčanih zalistaka
-
Dubravka Šipuš Degenerativne bolesti srčanih zalistaka predstavljaju sve veći zdravstveni problem. Procjenjuje se da u industrijski razvijenim zemljama 2,5% populacije boluje od bolesti srčanih zalistaka. Degenerativne bolesti su vodeći uzrok i zbog toga prevalencija bolesti zalistaka raste s dobi. Degenerativne bolesti srčanih zalistaka su heterogena skupina bolesti s različitim patofiziološkim mehanizmima te makroskopskim i histološkim obilježjima. Na aortnom zalistku degenerativne se promjene...
-
-
Dekubitus u djece i druge ozljede nastale primjenom medicinskih uređaja
-
Mirjana Saratlija Dekubitus je lokalno oštećenje kože ili potkožnog tkiva, nastalo na dijelovima tijela koji su u
direktnom dodiru sa podlogom. Najčešće se javlja u slabinskom dijelu, na bokovima, petama,
zatiljku, laktovima, lopaticama. Dekubitus nije samo problem odrasle populacije već i djece
različite starosne dobi. U jedinicama intenzivnog liječenja djece, posebno su ugrožena
novorođenčad, dojenčad, mala djeca i adolescenti kod kojih dolazi do oštećenja integriteta
kože i...
-
-
Depresija i bolesti srca
-
Matea Raič Depresija je jedan od najučestalijih duševnih poremećaja i nalazi se na četvrtom mjestu uzroka nesposobnosti zbog bolesti sa stalnom tendencijom rasta. Depresija je čest poremećaj u kardijalnih bolesnika, s prevalencijom od 20 do 45 %, što je mnogo češće nego u općoj populaciji. Znanstvene studije su pokazale da komorbidna stanja između depresije i kardiovaskularnih bolesti imaju visoku prevalenciju i česta je pojava koegzistiranja ova dva entiteta. Mehanizmi razvoja...
-
-
Depresija kao rizični čimbenik za školski uspjeh kod adolescenata
-
Milena Logožar Depresija je stanje kontinuiranog sniženog raspoloženja i gubitka energije koje utječe
na misli, ponašanje, osjećaje i fizičko stanje osobe. To je bolest s tisuću lica i svrstava se među
najčešće poremećaje današnjice. Iako se donedavno depresija smatrala poremećajem koji
pogađa osobe zrele i starije životne dobi, istraživanja su pokazala da se ovaj poremećaj sve više
pojavljuje kod djece, adolescenata te ljudi mlađe životne dobi. Adolescencija je burno razdoblje...
-
-
Depresija kao uzrok osteoporoza u fertilnih žena
-
Mara Boban Depresija i osteoporoza dvije su kronične bolesti sa značajnom i rastućom prevalencijom, smrtnošću i smanjenom kvalitetom života. Većina znanstvenih dokaza podupire teoriju o depresiji kao uzročniku osteoporoze. Međutim, zbog nedostatne svijesti o toj poveznici, fertilne žene bez drugih rizičnih čimbenika pod većim su rizikom za razvoj neprepoznate osteoporoze. Neki od predloženih patofizioloških mehanizama u podlozi su: prejaka aktivacija osi hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna...
-
-
Depresija kod djece i adolescenata
-
Ivana Matković Depresija je prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (MKB-10) stanje kontinuiranog sniženog raspoloženja i gubitka energije koje utječe na misli, ponašanje, osjećaje i fizičko stanje osobe, a traje minimalno 2 tjedna. Depresija je čest i ozbiljan problem koji sve češće počinje u djetinjstvu. Danas se procjenjuje da oko 10-15% djece iz opće populacije ima izražene simptome depresije. Povezana je s rizikom razvoja drugih psihijatrijskih poremećaja, slabijim akademskim uspjehom,...
-
-
Depresija u onkoloških bolesnika
-
Ivona Renić Depresija je poremećaj raspoloženja koji se nalazi na četvrtom mjestu po učestalosti bolesti u svijetu. To stanje obilježeno je mnogim psihičkim simptomima povezanim sa sniženim raspoloženjem, negativnim pogledom na sebe i svijet te nedostatkom volje. Postoje razne teorije nastanka ove bolesti, no vjeruje se da je etiologija rezultat djelovanja više čimbenika. Dijagnoza ovog poremećaja temelji se na kriterijima koji moraju biti ispunjeni, a odnose se na količinu depresivnih...
-
-
Dermatitis artefacta
-
Rafael Zečević Dermatitis artefacta je samooštećujuća dermatoza kod koje bolesnici sami izazivaju promjene
na koži sa željom da preuzmu ulogu pravih pacijenata. Povezana je sa različitim psihičkim
poremećajima poput depresije, opsesivno kompulzivnog poremećaja i anksioznog
poremećaja. Pri nanošenju ozljeda koriste se različita mehanička i kemijska sredstva. Iako su
najčešće zahvaćene mlade djevojke izmeĎu 15 i 30 godina , bolest se moţe pojaviti i u djece i
starijih osoba. S obzirom...
-
-
Dermatitis rosaceiformis steroidica
-
Mario Živković Dermatitis rosaceiformis steroidica je promjena na licu koja se sastoji od papula, pustula,
papulovezikula i ponekad nodula s teleangiektazijama krvnih žila na difuznoj eritematoznoj i
edematoznoj površini. Javlja se kao rezultat dugotrajne upotrebe topičkih kortikosteroida ili
kao rebound fenomen nakon prekida njihovog korištenja. Postoje 3 klinička tipa perioralnog
dermatitisa koji se klasificiraju na temelju lokalizacije promjena: perioralni, centrofacijalni i
difuzni tip....
Pages
