Pages
-
-
Epilepsija i komorbiditeti
-
Lucija Relja Epilepsija je kronična bolest mozga koju karakteriziraju ponavljajući neprovocirani
napadaji. Trajna sklonost generiranju epileptičkih napadaja pripisuje se abnormalnoj
moždanoj električnoj aktivnosti. Procjenjuje se da 50 milijuna ljudi diljem svijeta boluje
od epilepsije što je čini jednim od najčešćih neuroloških poremećaja. Iako pogađa
osobe svih dobnih skupina, ipak se najčešće dijagnosticira kod djece i starijih od 65
godina. Općenito, incidencija i prevalencija...
-
-
Epilepsija i psihoza
-
Dora Učkar Epilepsija je jedna od najčešćih neuroloških bolesti od koje u svijetu trenutno boluje oko 50 milijuna ljudi, čineći je značajnim medicinskim i socijalnim problemom. Definirana je kao bolest mozga karakterizirana stalnom predispozicijom za nastanak epileptičkih napadaja, uz prateće neurobiološke, psihološke, kognitivne i socijalne posljedice tog stanja. Prema smjernicama Internacionalne lige protiv epilepsije (ILAE) iz 2017. godine, epilepsije prema etiologiji možemo podijeliti...
-
-
Epilepsija i trudnoća
-
Nika Benjak Iako je epilepsija danas jedna od najčešćih neuroloških bolesti, i dalje predstavlja značajan medicinski i javnozdravstveni problem, posebice u specifičnih skupina bolesnika kao što su trudnice. Trudnoća je sama po sebi razdoblje u kojem se mijenja i fiziologija i psihologija žene. Kad se tome pridruži teška bolest, jasno je koliko je zahtjevno održavati bolest pod kontrolom te istovremeno ne štetiti samoj ženi i djetetu. Trudnice sa epilepsijom svrstavamo u rizične skupine te...
-
-
Epilepsija i trudnoća
-
Dorian Stranić Epilepsija je najčešća kronična neurološka bolest koja zahvaća više od 50 milijuna ljudi u svijetu. U Hrvatskoj od epilepsije boluje oko 40 tisuća ljudi. Epilepsija u trudnoći predstavlja poseban problem. Sama bolest može štetno djelovati na majku i na fetus, a i korištenje antiepileptičnih lijekova u trudnoći se povezuje sa rizičnijim trudnoćama, povećanim rizikom za kongenitalne malformacije i lošijim perinatalnim ishodima. Zbog toga je nužan multidisciplinaran pristup u...
-
-
Epilepsija i tuberozna skleroza
-
Josipa Vukoja Epilepsija je jedna od najčešćih neuroloških bolesti, a zbog svojih je značajki ozbiljan medicinski i socijalni problem. Definirana se kao bolest karakterizirana trajnom predispozicijom za nastanak epileptičkih napadaja te neurobiološkim, kognitivnim, psihološkim i socijalnim posljedicama tog stanja. Dijagnoza se ,osim prema definiranim kriterijima izdanim od strane ILAE , postavlja i na temelju kliničke slike, nalaza EEG-a koji je zlatni standard za dijagnostiku epilepsija te...
-
-
Epilepsy in children caused by hypoxic-ischemic encephalopathy
-
Rima Salman Hypoxic-ischemic encephalopathy is a condition associated with low uteroplacental blood flow that results in perinatal asphyxia. As a consequence of neonatal oxygen deprivation, perinatal asphyxia at the time of delivery is more common than in utero. Hypoxic-ischemic encephalopathy leads to several unfavorable neurodevelopmental outcomes. Epilepsy, cerebral palsy, mental retardation, visual and hearing problems are some of them. Epilepsy in children with perinatal asphyxia and...
-
-
Epilepsy in elderly
-
Edi Kovačević Epilepsy is a brain disease characterized by a permanent predisposition to seizures and the neurobiological, cognitive, psychological and social consequences of recurrent seizures, caused by abnormal excessive or synchronous neuronal activity in the cortex of the brain. It is one of the most common neurological diseases, The frequency of epilepsy increases with aging, occurs more often in males and in developing countries. Epilepsy is not a single disease, not even an individual syndrome,...
-
-
Epileptičke encefalopatije s napadima senzitivnim na povišenu temperaturu
-
Ivana Sosa Teška epileptička encefalopatija u djece školske dobi, koja su do tada bila zdrava opisuje se u literaturi s više različitih naziva, te je predložen naziv epileptičkog sindroma povezanog s febrilnom infekcijom (febrile infection related epilepsy syndrome, FIRES). Nakon febrilnog razdoblja započinje akutna faza u kojoj se javljaju učestali žarišni napadi koji progrediraju u farmakorezistentni epileptički status. Na kraju dolazi do razvoja kronične faze, koju obilježava...
-
-
Epileptički status
-
Nadja Grozdanić Epileptički status ozbiljno je neurološko stanje koje zahtijeva hitnu dijagnostiku i liječenje kako bi se izbjegla dugoročna oštećenja centralnog živčanog sustava. Rana dijagnostika, stabilizacija pacijenta i pravovremena terapija ključni su čimbenici u poboljšanju ishoda za pacijente s epileptičkim statusom. Definicija epileptičkog statusa evoluirala je s novim saznanjima o patofiziologiji i tipovima napadaja, te sada uključuje vremenske odrednice t1 i t2 koje pomažu u...
-
-
Epitel cerviksa miša tijekom spolnog ciklusa i ekspresija GABA receptora u cervikalnom epitelu
-
Marta Skelin Kao početni korak koji bi omogućio daljnje istraživanje uloge cervikalne sluzi u plodnosti, ovaj rad istražuje može li miš poslužiti kao eksperimentalni model za proučavanje karakteristika i regulacije lučenja cervikalne sluzi. U sklopu ostvarivanja prvog cilja, proučavanja promjena građe epitela sluznice cerviksa i lučenja sluzi tijekom spolnog ciklusa, provjerava se postupak uzimanja sekreta iz rodnice kao metode određivanja faze spolnog ciklusa u kojoj se miš nalazi....
-
-
Epitelno mezenhimalna tranzicija u stromi adenokarcinoma in situ i invazivnog adenokarcinoma vrata maternice
-
Ivana Omazić Često je teško razlikovati adenokarcinom in situ od početne invazije invazivnog adenokarcinoma vrata maternice. Imunohistokemijske promjene povezane s invazijom adenokarcinoma vrata maternice slabo su istražene. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi fenotipske promjene vezane uz epitelno-mezenhimalnu tranziciju u adenokarcinomu in situ i invazivnom adenokarcinomu vrata maternice. Imunohistokemijska ekspresija vimentina, glatkomišićnog aktina, CD34 i E-kadherina određivana je u 10...
-
-
Epstein-Barr virusom inducirani hemofagocitni sindrom
-
Ivan Tečer Hemofagocitni sindrom (HS) ili hemofagocitna limfohistiocitoza (HLH) hiperinflamatorni je sindrom uzrokovan nekontroliranim otpuštanjem citokina i aktivacijom T-limfocita, makrofaga i histiocita. HLH obuhvaća dva osnovna oblika: primarni i sekundarni. Primarni oblik uzrokovan je poremećenom funkcijom citotoksičnih T-limfocita i prirodnoubilačkih (NK, prema engl. natural killer) stanica što je rezultat mutacije gena važnih za citotoksičnost ovih stanica. Sekundarni oblik potaknut je...
Pages
