| Abstract | Bol u prsima jedan je od najčešćih simptoma s kojim pacijenti dolaze tražiti liječničku pomoć. Prva asocijacija kada se radi o boli u prsima je srčana patologija, ali ne treba zanemariti da konačna dijagnoza boli u prsima u ordinacijama obiteljske medicine u više od 50 % slučajeva nije kardijalnog porijekla. Diferencijalna dijagnoza je široka, prije svega jer se u prsnom košu nalaze dijelovi mnogih organskih sustava koji mogu izazvati bol, ali i zato što se mnoga stanja i bolesti izvan prsnog koša mogu prezentirati bolom u prsima. U obzir dolazi kardiovaskularni sustav, dišni sustav, gastrointestinalni sustav i mišićno-koštani sustav.
Ekvivalent boli u prsima su simptomi zaduhe, pritiska i stezanja u prsnom košu te ti simptomi trebaju shvatiti jednako ozbiljno. U inicijalnom pristupu pacijentu koji se žali na jedan od ovih simptoma nužno je procijeniti opće stanje pacijenta i isključiti sva hitna, životno ugrožavajuća stanja, a tu ubrajamo akutni koronarni sindrom, disekciju aorte, plućnu emboliju, tenzijski pneumotoraks i rupturirani jednjak. Dijagnostička obrada započinje uzimanjem jasne i koncizne anamneze u kojoj je bitno odgovoriti na pitanja: kada je bol i kako nastala, gdje je lokalizirana i širi li se, je li bol oštra ili tupa, koliki je intenzitet boli procijenjen s pomoću vizualno-analogne skale i postoje li čimbenici koji bol pogoršavaju ili smanjuju istu. Nakon fizikalnog pregleda koji nam također uvelike pomažu u otkrivanju hitnih stanja, nužno je snimiti elektrokardiogram na kojem možemo vidjeti znakove ishemije miokarda ili plućne embolije. Nakon toga obavljaju se laboratorijske pretrage krvi te slikovne metode. U diferencijalnoj dijagnozi ne treba zaboraviti da je moguća psihogena etiologija bolova u prsima. |
| Abstract (english) | Chest pain is one of the most common symptoms that prompt patients to seek medical help. The first association with chest pain is cardiac pathology, but it should not be overlooked that in more than 50% of cases, the final diagnosis of chest pain in family medicine practices is not of cardiac origin. The differential diagnosis is broad, primarily because the chest contains parts of many organ systems that can cause pain, but also because many conditions and diseases outside the chest can present with chest pain. The cardiovascular system, respiratory system, gastrointestinal system, and musculoskeletal system are all considered.
Symptoms equivalent to chest pain include dyspnea, pressure, and tightness in the chest, and these symptoms should be taken just as seriously. In the initial approach to a patient complaining of one of these symptoms, it is necessary to assess the patient's general condition and rule out any emergency, life-threatening conditions, including acute coronary syndrome, aortic dissection, pulmonary embolism, tension pneumothorax, and ruptured esophagus. The diagnostic workup begins with taking a clear and concise history, where it is important to answer questions such as: when and how the pain started, where it is located and if it radiates, whether the pain is sharp or dull, the intensity of the pain assessed using a visual analogue scale, and if there are any factors that aggravate or relieve the pain. Following the physical examination, which also greatly helps in detecting emergency conditions, it is necessary to perform an electrocardiogram to look for signs of myocardial ischemia or pulmonary embolism. After that, blood tests and imaging methods are carried out. In the differential diagnosis, it should not be forgotten that a psychogenic etiology of chest pain is possible. |
