| Abstract | Suvremeno društvo dovelo je do unapređenja tehnologije, koja se sve više infitrirala i u
sestrinsku praksu. Sestrinska struka zamišljena je kao interakcija između dvije kategorije
ljudi, stručnjaka u svojoj djelatnosti i bolesnika kao klijenta, tj. konzumenta te stručnosti
Raznolikost i napredak nove medicinske aparature prati i potreba veće i raznolikije edukacije
medicinskog osoblja. Suvremena dostignuća u kardiološkoj i sestrinskoj praksi povećala su
broj različitih pretraga, broj hospitalizacija, postotak pre življavanja bolesnika i uopće
poboljšala kvalitetu njihovog života. Kvaliteta rada i brzina zbrinjavanja kardioloških
bolesnika je neusporedivo povećana, čime se ostvaruje i njihovo temeljno pravo iz spektra
prava pacijenata, a to je ono na sigurnost. ali je prisutno povremeno otuđenje od pacijenata,
manjak komunikacije i emocionalne potpore
I dok se prije nekoliko desetljeća sestrinska struka bazirala na odnosu povjerenja s
pacijentom, unazad dva desetlje ć a u skladnu se interakciju sve više umiješala tehn ika koja je
zamišljena kao „pomoćnica struke“. Pojavom tehnike javila se potreba otvaranja intenzivnih
pogona s manje kreveta predviđenih za hemodinamski nestabilnije i vitalno ugrožene
bolesnike. Utjecaj tehnologije na kvalitetu sestrinske skrbi moguće j e prikazati na primjerima
iz prakse invazivnih kardioloških zahvata. Promjene koje se danas događaju u sustavu
invazivnih kardioloških zahvata odnose se na uvođenje automatizacije, informatizacije,
definiranje stručnih standarda, dobre kardiološke prakse i dobre sestrinske prakse. Sve te
promjene nužne su u cilju uvođenja sustava osiguranja kvalitete i upravljanja kvalitetom, kao
osnovne pretpostavke povećanja sigurnosti invazivno kardiološki liječenih bolesnika. Prava je
umjetnost uskladiti načelo učinkovi tosti i djelotvornosti sustava kvalitete zdravstvene zaštite
invazivno kardiološki tretiranih pacijenata, odnosno postići optimalan odnos između
pozitivnih učinaka dobivenih provedenim zdravstvenim postupcima i nastalih troškova.
Načelo orijentiranosti pre ma kardiološkom pacijentu upućuje da je polazište svih invazivno
kardioloških aktivnosti dobrobit pacijenta, no tu je uvijek realno ograničenje u vidu
kadrovskih, tehničkih, organizacijskih i svih drugih čimbenika. |
| Abstract (english) | Modern society has led to the advancement of technology, which has increasingly infiltrated nursing practice. The nursing profession is conceived as an interaction between two categories of people, professionals in their field of work and patients as clients, ie consumers, and expertise. Modern advances in cardiology and nursing have increased the number of different examinations, the number of hospitalizations, the survival rate of patients, and the overall quality of their lives. The quality of work and the speed of care for cardiac patients is incomparably increased, thereby exercising their fundamental right from the spectrum of patients' rights, which is that of safety. but there is occasional alienation from patients, lack of communication and emotional support
While decades ago, the nursing profession was based on a relationship of trust with the patient, over the past two decades, a technique conceived of as an "assistant to the profession" became increasingly involved in harmonious interaction. With the advent of the technique, there was a need to open intensive beds with fewer beds intended for hemodynamically unstable and life-threatening patients. The impact of technology on the quality of nursing care can be illustrated by examples from the practice of invasive cardiac procedures. The changes that are taking place today in the system of invasive cardiac procedures are related to the introduction of automation, computerization, definition of professional standards, good cardiology practice and good nursing practice. All these changes are necessary in order to introduce quality assurance and quality management systems, as a basic prerequisite for increasing the safety of invasive cardiologically treated patients. It is a true art to harmonize the principle of efficiency and effectiveness of the quality system of health care of invasive cardiologically treated patients, that is, to achieve an optimal relationship between the positive effects obtained from the performed health procedures and the costs incurred. The principle of cardiac patient orientation indicates that the starting point of all invasive cardiac activities is the patient's well-being, but there is always a real limitation in terms of staffing, technical, organizational and all other factors. |
