| Abstract | Cilj: Doprinijeti izgradnji sustava kvalitete u djelatnosti medicine rada RH kroz
utvrđivanje pokazatelja sadržaja i kvalitete rada. -----
Metode: Uvidom u dostupnu literaturu, hrvatske i inozemne publikacije analizirani su
pokazatelji kvalitete rada koji se primjenjuju u svijetu, proučena dokumentacija
stručnog nadzora ordinacija medicine rada, publikacije HZJZ, stručne smjernice
HDMR HLZ i zakonska regulativa područja kvalitete zdravstvene zaštite. Prikazani su
i podatci iz informatičkog sustava HZZO, dobiveni analizom računa o izvršenim
uslugama u razdoblju od 1.01.2013. do 31.12.2015. godine. -----
Rezultati: Svaka zemlja razvija svoje pokazatelje: korištenje nacionalnih kliničkih
smjernica za provođenje pregleda, standardizacije procedura i medicinske
dokumentacije, obveza certifikacije i akreditacije ordinacija, procjena zadovoljstva
pacijenta, audite specijalista i institucija. RH je aktima propisala samo dva indikatora
kvalitete u medicini rada i to ovisna o broju pregleda. Stručna društva i struka u RH
nedovoljno prati i evaluira podatke iz ordinacija medicine rada vezane uz kvalitetu, a u
HZZO nema razvoja pokazatelja ni sustava vezanih uz medicinu rada. -----
Zaključak: Zakonodavni i stručni okvir za izgradnju sustava kvalitete rada u djelatnosti
medicine rada postoji, no potrebne su dorade postojećeg zakonodavnog okvira,
informatičko povezivanje medicine rada sa zdravstvenim sustavom i HZZO-om kroz
CEZIH, dorada sustava stručnog nadzora i postojeće certifikacije, ustrojavanje
praćenja pokazatelja kvalitete od strane HZZO-a kao i standardizacija baza podataka
o radnicima u RH. Potencijalni pokazatelji mogu se podijeliti u tri skupine: oni koje
HZZO može primijeniti odmah, oni za koje je potrebna informatizacija medicine rada i oni za koje je potrebna dorada postojeće regulative i vođenje baza podataka o
radnicima u RH te o stručnim nadzorima ordinacija medicine rada. |
| Abstract (english) | Objective: Development of appropriate, measurable and sustainable work quality
indicators in occupational medicine. -----
Methods: Different data sources were analyzed: available literature from databases
(Pub Med, Cochrane) and publications dealing with health care indicators, national
legislation, professional guidelines of Croatian professional medical society for
occupational medicine, Croatian Institute for Health Protection and Safety at Work
professional supervision documents, Croatian health insurance fund data about
executed work in occupational medicine from 1.01.2013. to 31.12.2015 . -----
Results: Countries developed different sets of indicators, from implementation of
national clinical guidelines in occupational medicine, standardization of procedures
and medical documentation, obligation for certification and accreditation, patient
satisfaction measurement, different regular audits of specialists and institutions.
Croatian legislation prescribes only two indicators based on number of performed
examinations in occupational medicine, Professional societies in occupational
medicine inadequately monitor and evaluate data from occupational medicine
practices and Croatian health insurance fund haven`t got indicators for occupational
medicine. -----
Conclusion: Legal regulation and professional frame for development indicators
exists. Necessary activities are connected with adaptation of regulations,
computerization of occupational medicine practices and connection with CHIF and CEZIH, improvement of professional supervision and implementing evaluation of
collected data, further development of certification, improvement of monitoring in CHIF
and development of indicators, organization of qualitative data base of all workers, in
line with risks of work place. Potential indicators can be classified it three groups: first
immediately applied, second applied after computerization of occupational medicine,
and third applied after correction of regulations, data bases of workers and professional
supervision. |
