| Abstract | Rak mokraćnog mjehura je najčešća bolest urološke prakse zbog svoje
izrazite tendencije recidiviranju i/ili progresiji u viši stadij bolesti. Takva biološka
karakteristika nameće potrebe učestalih višegodišnjih kontrolnih pregleda, koji
se konvencionalno provode citološkim i cistoskopskim nadzorom bolesnika.
Zbog uočenih nedostataka citologije te invazivnosti cistoskopije, posljednjih
desetak godina raste interes za neinvazivnom dijagnostikom korištenjem
urinarnih markera. Jedan od novijih obećavajućih markera je FISH UroVysion
test koji detektira numeričke i strukturalne promjene genoma u stanicama
sedimenta urina.
Hipoteza ovog istraživanja glasi kako FISH UroVysion test većom
ukupnom točnošću detektira recidiv raka mokraćnog mjehura, a vrsta
kromosomskog poremećaja, detektabilna ovom metodom, korelira s
patohistološkim parametrima prognoze uključivči stadij i gradus tumora.
Analizirali smo uzorke spontano izmokrenog urina u skupini bolesnika s
recidivnim rakom mjehura i kontrolnoj skupini. Nakon izuzimanja ispitanika koji
nisu zadovoljili uključne kriterije analiza je provedena na 113 ispitanika s rakom
mjehura i 40 ispitanika kontrolne skupine. Postavljeni su slijedeći ciljevi
istraživanja:
1. utvrditi osjetljivost, specifičnost i točnost FISH UroVysion analize u
detekciji recidivnog raka mokraćnog mjehura,
2. usporediti te parametre s istima za citološku pretragu sedimenta urina,
3. usporediti vrijednost dvije navedene metode obzirom na stadij i gradus
tumora,
4. utvrditi vrijednost FISH UroVysion analite u ispitanika s inkonkluzivnim
(suspektnim) nalazima citologije,
5. utvrditi postojanje povezanosti konvencionalnih patohistoloških
pokazatelja prognoze bolesti s vrstom genetskog poremećaja
detektabilnim FISH UroVysion metodom,
6. pokušati definirati vrijednost i mjesto FISH UroVysion analize u dnevnoj
urološkoj praksi.
Ukupna osjetljivost (p=0,001) i točnost (p<0,001) FISH UroVysion
pretrage bila je značajno bolja u usporedbi s citologijom dok se specifičnosti
dvije pretrage nisu znatno razlikovale (p=0,162). Analizirajući osjetljivost obje
pretrage u odnosu na stratifikaciju tumora prema stadiju i gradusu utvrdili smo
da FISH UroVysion značajno većom osjetljivošću detektira neinvazivne (Ta,
p<0,001)) i slabo diferencirane (G3, p=0,038) tumore. Kada smo tumore
klasificirali u ovisnosti o kombinaciji stadija i gradusa bolesti, FISH UroVysion je
pokazao značajno bolju osjetljivost u detekciji TaG1 kategorije tumora (p=0,009)
dok u drugim kategorijama značajnost razlike statistički nismo dokazali.
Analizom citoloških inkonkluzivnih (suspektnih) nalaza FISH UroVysion,
u toj skupini, nije pokazao značajnu prednost osjetljivosti u odnosu na ukupnu
populaciju svih analiziranih tumora (p=0,196).
Tumori svih stadija i gradusa bili su značajno češće nestabilne genetske
strukture osim dobro diferenciranih (G1, p=0,767) tumora koji su podjednako
često stabilni i nestabilni. Ukoliko FISH UroVysion nalaz govori o genetski
stabilnom tumoru možemo pouzdano isključiti invazivni (T≥1) i loše diferencirani
(G3) karcinom dok je razlika između učestalosti dobro i srednje diferenciranog
karcinoma na granici signifikantnosti (p=0,058). Nalazi FISH UroVysion analize
koji ukazuju na genetski nestabilni tumor nisu informativni u procjeni stadija ali s
visokom sigurnošću (G1 vs. G2, p=0,022) možemo isključiti dobro diferencirane
tumore. Kategorija TaG1 ne razlikuje se značajno po učestalosti stabilnih i
nestabilnh tumora (p=0,516).
Temeljem navedenih rezultata i zaključaka smatramo kako FISH
UroVysion analiza, u nekim kategorijama tumora (Ta i G3) može većom
ukupnom točnošću zamijeniti standardnu citološku pretragu. Nadalje,
upotrebom FISH UroVysion analize u praćenju TaG1 tumora moguće je
racionalno reducirati broj kontrolnih cistoskopija ukoliko je FISH nalaz
negativan. Nadzor bolesnika u kojeg je već ranije dijagnosticiran G3 tumor
savjetujemo povjeriti FISH UroVysion metodi budući da ona osigurava bolju
ranu detekciju tih potencijalno letalnih tumora. Kategorija TaG1 zahtijeva daljnje
analize detekcije, učestalosti recidiva i progresije bolesti praćenjem bolesnika
FISH UroVysion metodom budući da konvencionalni klinički i patohistološki
pokazatelji u ovoj kategoriji objedinjavaju tumore različite genetske strukture. |
| Abstract (english) | The primary objective of this study were to determine the clinical utility of
FISH UroVysion test in comparison with conventional cytological examination in
early detection of bladder cancer reccurence. The second aim were to establish
relationship between conventional hystological predictors of prognosis and the
type of genetical disorder detectable by means of FISH UroVysion test.
We analysed 113 patients with reccurent bladder cancer and 40 patients
with benign urological disease as controls. All respondents were tested by
cytology, FISH UroVysion and cystoscopy. In presence of tumor transurethral
resection and hystological examination of tissue were performed.
Overall sensitivity and diagnostic accuracy was significantly higher in
favour of FISH UroVysion (p=0,001 and p<0,001). Specificity of two methods
was without statistical significance (p=0,162) although FISH UroVysion showed
a better result (87,5% vs.75,2%). When tumors were stratified by stage and
grade the sensitivity of FISH UroVysion was significantly higher for noninvasive
(Ta, p<0,001) and poorly differentiated (G3, p=0,038) tumors.
When FISH UroVysion test reveal genetic stable tumor one can exclude
invasive (T≥1) and poor differentiated (G3) likewise probably G2 (p=0,058)
tumors. On te contrary, if FISH UroVysion detect an unstable tumor, this finding
is not informative in terms of stage but one can safely rule out well differentiated
(G1) tumors.
FISH UroVysion test can reliable reduce the number of unnecessary
cystoscopies in case of following up the TaG1 tumors. If one deal with G3
tumors FISH UroVysion is preferable method in order to secure early accurate
diagnosis of this dangerous reccurent tumors. We consider it advisebly to
perform further study in TaG1 tumors, using the FISH UroVysion method, with
the aim of defining prognosis on the basis of genetic changes and whether they
can distinguish different types of this tumors.
|
