Varijacije u kliničkoj slici i epidemiologiji dubokih dermatomikoza vlasišta

doctoral thesis

• Title (english): The clinical pattern variations and epidemiology of deep seated tinea capitis
• Author: Biljana Gorgievska-Sukarovska
• Mentor: Mihael Skerlev (mentor)
• Committee member: nije dostupno (član povjerenstva)
• Granter: University of Zagreb; School of Medicine; Zagreb
• Defense date and country: 2017-10-16, Croatia
• Scientific / art field, discipline and subdiscipline: BIOMEDICINE AND HEALTHCARE; Clinical Medical Sciences
• Universal decimal classification (UDC): 61 - Medical sciences

Abstract

Standardni obrazac kliničke slike dermatomikoze vlasišta uzrokovane gljivom
vrste Microsporum canis jest površinska dermatomikoza karakterizirana
cirkumskriptnim eritemom, adherentnom deskvamacijom i poremećajem integriteta
vlasi. Zadnjih dvadesetak godina primjećuje se, međutim, da ista vrsta gljive može
biti i uzročnikom vrlo impresivne kliničke slike duboke mikoze vlasišta (kerion Celsi)
karakterizirane granulomatoznom upalom, tumoroznom masom i obilnom
pustuloznom sekrecijom, što, uzevši u obzir tipičnu pojavnost u dječjoj dobi, može
ozbiljno uticati na kvalitetu zdravlja djeteta i opravdanu zabrinutost roditelja. Razlog
pojavi da ista vrsta gljive može uzrokovati dva klinički vrlo različita obrasca kliničke
slike mikoze vlasišta nije još objašnjen.
Osnovna pretpostavka ovog istraživanja bila je da različiti genotipovi gljive
vrste M. canis uzrokuju površinsku odnosno duboku mikozu vlasišta kao dva
zasebna klinička entiteta i da genotipske razlike unutar gljive vrste M. canis su
odgovorne za pojavu različite virulentnosti gljive, te time i za pojavu različitih kliničkih
manifestacija mikrosporoze vlasišta. Primarni cilj istraživanja bio je ispitati genotipsku
varijabilnost izolata gljive vrste M. canis u ispitanika s površinskom i dubokom
mikozom vlasišta.
U ispitivanje je bilo uključeno 60 ispitanika - djeca u dobi od 2 do 12 godina
(30 ispitanika s površinskom i 30 ispitanika s dubokom mikozom vlasišta). Primjenom
metodologije mikološke obrade u svih ispitanika je identificirana vrsta M. canis.
Morfološka identifikacija je potvrđena molekularnom metodom PCR-RFLP
(Polymerase Chain Reaction-Restriction Fragment Length Polymorphism),
amplifikacijom ITS1-5.8S-ITS2 regije i primjenom HinfI restrikcijskog enzima. Za
subtipizaciju M. canis korištena je RAPD (Random Amplified Polimorphic DNA)
metoda, primjenom (ACA)5 i (GACA)4 početnica. Korištenjm (ACA)5 početnice
dobiven je jedinstveni RAPD profil. Primjenom (GACA)4 početnice identificirana su
dva RAPD profila. U epidemiološkom dijelu našeg istraživanja zaključili smo da je (i dalje) M.
canis vodeći uzročnik dermatomikoza vlasišta u Republici Hrvatskoj. Učestalost
zoofilne mikrosporoze vlasišta još je uvijek visoka, no, tijekom desetogodišnjeg
razdoblja (2006.-2015.) vidljiv je trend opadanja broja kulturom potvrđenih
dermatomikoza vlasišta u prvih pet godina istraživanja, uz stabilizaciju broja
pozitivnih kultura zadnjih 5 godina. Vidljiv je i statistički značajno veći udio
dermatomikoze vlasišta unutar svih kliničkih manifestacija dermatofitoza u zadnje 3
godine istraživanja (2013.-2015.).
Na temelju rezultata molekularno-medicinskog dijela istraživanja nije utvrđena
statistički značajna razlika raspodjele prema PCR profilu za tip kliničke slike
(površinska versus duboka dermatomikoza vlasišta). No, istraživanje je pokazalo da
M. canis nije genotipski jednoobrazan. Primjenom RAPD metode i korištenjem
(GACA)4 početnice identificirali smo dva profila među ispitanim sojevima M. canis, što
pokazuje da M. canis ipak nije „genotipski stabilan“ kako pokazuju dosadašnje
studije.
Na temelju rezultata našeg istraživanja može se, između ostalog zaključiti da
tip kliničke slike mikrosporoze vlasišta (površinska versus duboka mikoza vlasišta)
nije rezultat infekcije točno određenim genotipom gljive vrste M. canis. Oba tipa
kliničke slike mikrosporoze vlasišta mogu biti uzrokovana istim genotipom M. canis.

Abstract (english)

Tinea capitis caused by Microsporum canis is usually noninflammatory.
However, progressive number of severe kerion like tinea capitis (TC) due to M. canis
has been recently registered. Providing that the same fungal species might evoke
different clinical patterns, interspecies polymorphism within M. canis isolates might
have been responsible for this phenomenon.
The aim of this study was to examine genotypic variability among isolates of
M. canis from patients with superficial and deep seated tinea capitis.
Sixty strains of M. canis from patients with both superficial and deep seated
tinea capitis have been isolated and identified to the species level using standard and
advanced mycological procedure techniques. Morphological identification was
confirmed by molecular methods PCR-RFLP (Polymerase Chain Reaction-Restriction
Fragment Length Polymorphism). After amplification of ITS1-5.8S-ITS2 region, the
PCR product was exposed to restriction enzyme HinfI. All strains of M. canis had
identical pattern on gel electrophoresis. For sub typing of M. canis isolates the RAPD
(Random Amplified Polimorphic DNA) has been perfomed using (ACA)5 and (GACA)4
primers. After RAPD amplification with (ACA)4 primer, among all M. canis isolates
only one RAPD profile was determined, whereas using (GACA)4 primer two different
band patterns were confirmed.
According to the results of the epidemiological part of our study M. canis
remained the main causative agent of TC in Croatia. The incidence of TC remained
high during the ten-years period (2006-2015), but decrease in the incidence of TC
was observed in the first 5 years, with stable incidence of TC during the last 5 years
of the study period. A statistically significant increase of TC among all fungal skin
infections during the last 3 years was observed. The association between RAPD profiles and certain clinical type of tinea
capitis was not determined by the use of GACA4 primer . Results of most molecular
studies show that there is no clonal differentiation within M. canis. Moreover, using
the same (GACA)4 primer M. canis was found not to be genotypically unique.
However, furhter investigations on larger group of patiens might be required in order
to elucidate this problem more precisely.

• Keywords: medicina
• Keywords (english): medicine
• Language: croatian
• URN:NBN: urn:nbn:hr:105:064446
• Study programme: Title: Biomedicine and Health Sciences; Study programme type: university; Study level: postgraduate; Academic / professional title: doktor/doktorica znanosti, područje biomedicine i zdravstva (doktor/doktorica znanosti, područje biomedicine i zdravstva)
• Type of resource: Text
• Extent: 88 str.
• File origin: Born digital
• Access conditions: Open access
• Created on: 2023-05-05 08:03:19