Abstract | UVOD: Kao komplementarna metoda u evaluaciji sindroma karpalnoga kanala (SKK) u kliničkoj
primjeni sve je zastupljenija procjena medijanog živca ultrazvukom (UZV). Unatoč brojnim
dosadašnjim istraživanjima s ciljem pronalaska optimalnog UZV parametra, do sada nije
istraživana mogućnost konstrukcije parametra veće složenosti koji bi imao bolja dijagnostička
svojstva. Cilj ovog istraživanja je utvrditi pruža li kompleksni indeks značajnu dijagnostičku
prednost u usporedbi s jednostavnijim parametrima.
METODE: U studiju je uključeno 88 pacijenata s SKK te 78 kontrolnih ispitanika. Svi pacijenti
podvrgnuti su kliničkom pregledu, neurofiziološkom testiranju te ultrazvučnom pregledu. U
sklopu UZV pregleda, medijani živac je mjeren na četiri anatomske razine. Iz pojedinačnih mjera
izvedeni su dvokomponentni parametri. Regresijskom analizom izračunat je i multikomponentni
indeks te su upotrebom ROC krivulja i vrijednosti AUC za sve parametre procijenjena njihova
dijagnostička svojstva.
REZULTATI: Između jednostavnih ultrazvučnih parametara CSA-I, CIR-I i CSA-O su imali najbolji
AUC (0.969, 0.958 i 0.934; p < 0.001), osjetljivost (89,8%, 90,9% i 84,1%; p < 0.001) i specifičnost
(96,2%, 91% i 88,5%; p < 0.001). Analiza dvokomponentnih parametara rezultirala je najvećim
AUC-om za IOM (0.984; p < 0.001) s dobrom osjetljivošću i odličnom specifičnosti (100%, p <
0.001). Kompleksni indeks utemeljen na regresijskim metodama imao je marginalno veći AUC
(0.989; p < 0.001) u usporedbi s prethodno spomenutim parametrima. ZAKLJUČAK: Prosječna transkarpalna površina presjeka (IOM) jednostavan je i pouzdan
parametar u potvrdi SKK. Složeni multikomponentni indeks utemeljen na regresijskim
metodama (UDICTS) pružio je još bolje dijagnostičke karakteristike u komparaciji s IOM u našem
uzorku. Zbog kompleksnosti izračuna UDICTS je vremenski zahtjevan, čineći time IOM
optimalnim parametrom za potvrdu sindroma karpalnoga kanala. ZAKLJUČAK: Prosječna transkarpalna površina presjeka (IOM) jednostavan je i pouzdan
parametar u potvrdi SKK. Složeni multikomponentni indeks utemeljen na regresijskim
metodama (UDICTS) pružio je još bolje dijagnostičke karakteristike u komparaciji s IOM u našem
uzorku. Zbog kompleksnosti izračuna UDICTS je vremenski zahtjevan, čineći time IOM
optimalnim parametrom za potvrdu sindroma karpalnoga kanala. |
Abstract (english) | INTRODUCTION: Ultrasound (US) is becoming an increasingly widespread complementary method in
evaluation of carpal tunnel syndrome (CTS) in a routine clinical practice. Although a large number of
studies have been done in order to find an optimal US parameter, to our knowledge, a possibility of
constructing a complex US parameter with potentially improved diagnostic value has not yet been
adressed. The aim of this research was to construct such a parameter and to compare it to previously
used US parameters to assess its potential diagnostical advantage.
METHODS AND PATIENTS: Eighty eight patients with CTS and 78 asymptomatic participants were
enrolled in the study. All participants went through clinical, neurophysiologic and ultrasound
examination. During US examination, median nerve (MN) was measured on 4 anatomical levels. Twolevel
parameters were derived from individual measures. Also, a multicomponent index was constructed
via regression analysis and diagnostical values of all US parameters were calculated by using ROC curves
and AUC values.
RESULTS: Among the simple US parameters CSA-I, CIR-I and CSA-O had the best AUCs (0.969, 0.958 i
0.934; p < 0.001), sensitivity (89,8%, 90,9% i 84,1%; p < 0.001) and specificity (96,2%, 91% i 88,5%; p <
0.001). Analysis of two-level parameters resulted in highest AUC for IOM (0.984; p < 0.001) with very
good sensitivity and excellent specificity (100%, p < 0.001). Complex, regression-based ultrasound index
yielded marginaly higher AUC (0.989; p < 0.001) compared to previously mentioned parameters. CONCLUSION: Mean transcarpal CSA (IOM) is a simple and a reliable parameter in confirmation of CTS.
Complex multicomponent regression-based index (UDICTS) provided in our sample even better
diagnostical characteristics compared to IOM. However, it is overly complicated to acquire and timeconsuming,
thus making the IOM an optimal US parameter in routine CTS confirmation. |