| Abstract | Zaduha ili nedostatak zraka specifičan je doživljaj nelagode pri disanju karakteriziran subjektivnim dojmom nemogućnosti dovoljnog udaha. Iako je dugo smatrana samo fizičkim simptomom nekih bolesti danas se zna da ima dvije komponente (afektivnu i senzornu) i da je pod utjecajem raznih čimbenika. Dosadašnje studije sugeriraju da među čimbenicima koji određuju doživljaj zaduhe, osim bioloških važnu ulogu imaju i psihosocijalni čimbenici. Cilj istraživanja bio je odrediti prediktivnu značajnost bioloških, psiholoških i socijalnih čimbenika na izraženost zaduhe u bolesnika s astmom i kroničnom opstruktivnom plućnom bolešću (KOPB). U ispitivanju je sudjelovalo ukupno 147 ispitanika, od toga 73 s astmom i 74 s KOPB-om. Popunjavanjem baterije upitnika ispitali smo psihološke i socijalne varijable, a biološke varijable bile su evidentirane iz bolničkog informatičkog sustava. Biološke varijable su bile: dob, spol, broj komorbiditeta, pušački status, indeks tjelesne mase, mjere plućne funkcije - vrijednosti FVC i FEV1 te saturacija O2. Psihološke varijable su bile: anksiozna osjetljivost, pozitivni i negativni afekt, crte ličnosti (ekstraverzija, ugodnost, savjesnost, emocionalna stabilnost i intelekt), lokus kontrole te strategija suočavanja sa stresnim situacijama. Socijalne varijable: stupanj obrazovanja, radni status, materijalni status, bračni status, veličina mjesta prebivališta, broj članova u kućanstvu, važnost religije u životu te percipirana socijalna podrška. Navedene varijable uvrštene su kao prediktori u regresijski model, a kriterijska varijabla bila je samoprocijenjeni intenzitet zaduhe. Rezultati su pokazali značajne korelacije slijedećih prediktora s kriterijskom varijablom: FVC, FEV1, saturacija krvi kisikom, stupanj obrazovanja, radni status, anksiozna osjetljivost, negativni afekt, emocionalna stabilnost te bihevioralno odustajanje i prihvaćanje. Korištena kombinacija bioloških prediktora u ovom uzorku objašnjava 9% varijance zaduhe. Uz sociodemografske varijable, postotak objašnjene varijance je 15%, a kad se njima pridodaju i psihološke varijable, postotak ukupne objašnjenje varijance je tada 33%. Konstelacija prediktora se razlikuje za bolesnike s astmom i KOPB-om ponajviše u tome što iako veliki značaj imaju psihosocijalne, u odnosu na osobe s astmom, kod osoba s KOPB postoji veći doprinos bioloških čimbenika u tumačenju intenziteta zaduhe. Stoga se zaključuje kako su psihosocijalni čimbenici u našem uzorku odgovorni su za 24% varijance zaduhe, dok su biološki odgovorni za 9% varijance zaduhe čime je potvrđena postavljena hipoteza. |
| Abstract (english) | Dyspnea is a specific sensation of uncomfortable, diffucult breathing. It has long been considered as only a physical symptom of illness, but today we know it has two components (sensoric and affective) and that it is influenced by various factors. We aimed to determine the predicitive value of biological, psychological and social factors regarding dyspnea intensity among patients with asthma and chronic obstructive pulmonary disease (COPD). Study included data from 147 patients (73 asthma, 74 COPD). Biological variables included: age, gender, number of comorbidities, smoking status, body mass index, FVC, FEV1 and blood oxygen saturation (SaO2). Psychological variables included: anxiety sensitivity, positive and negative affect, personality traits, locus of control and stress coping strategies. Social variables included: degree of education, working status, socioeconomic status, marital status, place of residence, number of household members, importance of religion and percieved social support. Combination of biopsychosocial predictors explained 33% of dyspnea intensity. Dominant dyspnea intensity predictors among asthma and COPD patients were psychological factors with the biggest single contribution (18%), followed by biological (9%) and social factors (6%) proving the importance of understanding dyspnea as a multidimensional phenomenon. |
