| Abstract | Cilj. Istražiti trendove incidencije i mortaliteta melanoma kože (CM) za muškarce i
žene različitih dobnih skupina u Hrvatskoj i zemljama u jugoistočnoj Europi (JIE),
utvrditi moguće promjene u trendovima te ih usporediti s trendovima zemalja u
sjeverozapadnoj Europi (SZE).
Metode. Podaci o slučajevima i smrtima od CM u Hrvatskoj dobiveni su iz Registra
za rak Republike Hrvatske i Državnog zavoda za statistiku. Za procjenu prosječnog
godišnjeg postotka promjene (AAPC) u trendovima incidencije i mortaliteta 1988.-
2008. pomoću regresijske analize uz pomoć točaka spajanja korištene su dobnostandardizirane
stope (standardno svjetsko stanovništvo). Za izračunavanje omjera
stopa prema kohortama korišten je model dob-razdoblje-kohorta za podatke 1989. –
2013. Podaci za JIE dobiveni su iz 11 populacijskih registara za rak Bosni i
Hercegovini, Bugarskoj, Hrvatskoj, Cipru, Češkoj, Malti, Rumunjskoj, Srbiji,
Slovačkoj, Sloveniji i Turskoj. Dobno-specifične stope izračunate su pomoću
podataka državnih zavoda za statistiku pojedinih zemalja za 25 – 49 ('mladi'), 50 – 69
('sredovječni') i 70+ ('stariji'). Regresijskom analizom uz pomoć točaka spajanja
procijenjen je AAPC za trendove incidencije i mortaliteta 2000. – 2010. prema dobnoj
skupini i spolu.
Rezultati. U Hrvatskoj je od 1988. do 2008. incidencija CM-a značajno rasla s AAPCom
od 5,9 % kod muškaraca i 5,6 % kod žena, kao i mortalitet, s AAPC-om 3,0 %
kod muškaraca i 2,4 % kod žena. Analiza modelom dob-razdoblje-kohorta pokazala
je porast stopa incidencije u sukcesivnim generacijama muškaraca, dok se rizik kod
žena rođenih oko 1970. počeo stabilizirati. Muške kohorte rođene oko 1984. imale su
otprilike šesterostruki, a žene četverostruki rizik od CM-a u odnosu na referentne
kohorte iz 1944. Rizik smrti od CM-a povećavao se u sukcesivnim generacijama do
kohorti rođenih oko 1970. kod žena, dok kod muškaraca, čini se, još nije dosegao
najvišu razinu. Stope incidencije su diljem JIE uniformno rasle. Značajni porasti stopa
mortaliteta nađeni su kod sredovječnih muškaraca u Srbiji i Bugarskoj, sredovječnih
žena u Sloveniji, starijih muškaraca u Češkoj, Srbiji i Turskoj te starijih žena u
Sloveniji i Srbiji.
Zaključak. Stope CM-a u Hrvatskoj rastu. Rastući generacijski trendovi incidencije
ukazuju na potrebu za više napora u smislu primarne prevencije. Izostanak pada
stopa mortaliteta, posebice u muškaraca, ukazuje na moguće nejednakosti u ranoj
detekciji i potrebu za ciljanim intervencijama. Dok su stope incidencije uniformno
rasle u JIE, došlo je do razmimoilaženja trendova mortaliteta, iako manje povoljnih u
odnosu na one u SZE. Osnaživanje registracije raka i unaprjeđenje kvalitete
podataka incidencije i mortaliteta bit će ključno za nadzor napretka u kontroli CM-a.
Čini se da razlike u ranom otkrivanju proširuju procjep između JIE i SZE, dok će
pružanje skrbi pacijentima s uznapredovalom bolesti vjerojatno biti izazov za
regionalne zdravstvene budžete. |
| Abstract (english) | Aim. To explore cutaneous malignant melanoma (CM) incidence and mortality trends
for males and females of different age groups in Croatia and South-Eastern
European countries (SEE), identify possible changes in the trends, and compare
them with the trends in North-Western European countries (NWE).
Methods. Data on incident cases and deaths from CM in Croatia were obtained from
the Croatian National Cancer Registry and the Croatian Bureau of Statistics. Agestandardized
rates (World Standard Population) were used to estimate the average
annual percent of change (AAPC) in incidence and mortality trends 1988-2008 by
joinpoint regression analysis. Incidence and mortality rate ratios according to birth
cohorts were calculated using age-period cohort (APC) modelling for 1989-2013
data. Data for SEE were obtained from 11 population-based cancer registries in
Bosnia and Herzegovina, Bulgaria, Croatia, Cyprus, the Czech Republic, Malta,
Romania, Serbia, Slovakia, Slovenia and Turkey. Using Bureau of Statistics data
from individual countries, age-specific rates were calculated for 25-49 ('young'), 50-
69 ('middle aged') and 70+ years ('older') groups. Using joinpoint regression analysis,
AAPC in incidence and mortality trends 2000-2010 were estimated according to the
age group and sex.
Results. In Croatia, during the period 1988-2008, CM incidence was increasing
significantly, with AAPC of 5.9% for men and 5.6% for women, and so was mortality,
with AAPC of 3.0% for men and 2.4% for women. APC analysis showed that
incidence rates increased in successive generations of men, whilst in women the risk
of CM attenuated for the cohorts born around 1970. Male cohorts born around 1984
had about six-fold and female about four-fold higher risk of CM than the referent
1944 cohorts. Risk of CM death increased in successive generations until cohorts
born around 1970 for women, and appears still not to have reached the peak for
male cohorts. Incidence rates of CM across SEE were uniformly increasing.
Significant increases in mortality rates were observed in middle aged men in Serbia
and Bulgaria, middle aged women in Slovenia, older men in the Czech Republic,
Serbia and Turkey, and older women in Slovenia and Serbia.
Conclusion. CM rates in Croatia are rising. Increasing generational incidence trends
indicate the need for more primary prevention efforts. Lack of decline of mortality
rates, in particular in men, suggests inequalities in early detection and the
consequent need for targeted interventions. CM incidence rates were still increasing
across SEE, mortality trends diverged and were less favourable than in NWE.
Empowering cancer registration and improving the quality of incidence and mortality
data will be essential for monitoring progress in CM control. Disparities in early
detection appear to be widening the gap between SEE and NWE, while the provision
of care to patients with advanced disease is likely to prove a challenge for regional
healthcare budgets |
