| Abstract | Prema podacima iz Hrvatskog zdravstvenog statističkog ljetopisa za 2012. godinu vodeće bolesti u djece predškolske dobi bile su bolesti respiratornog sustava u oko 35%, kao i razlog za neopravdano propisivanje antibiotika.
Cilj: procijeniti opterećenost ambulanti obiteljske medicine (AOM) tijekom zimskih mjeseci zbog ARI djece predškolske dobi te istražiti povezanost propisivanja antibiotika sa sociodemografskim pokazateljima, zdravstvenim stanjem i zdravstvenim navikama djece te karakteristikama konzultacije.
Ispitanici i metoda:. Prospektivno istraživanje je provedeno u tri AOM, u Zagrebu kroz tri zimska mjeseca od 01.12.2013. - 28.02.2014. Obuhvaćeno je 265 djece predškolske dobi. Podaci su prikupljeni iz e-medicinskih kartona u upitnik sastavljen za ovo istraživanje.
Rezultati: 105 (39,6%) djece je tijekom zimskih mjeseci posjetilo svog liječnika zbog 146 slučajeva ARI. Antibiotik je dobilo 27 (25,7%) djece. Propisivanje antibiotika je bilo statistički značajno više kod djece: starijih roditelja (P majke= 0,002, P očevi= 0,05), koji imaju kronične bolesti (P=0,03), koji češće posjećuju LOM (P< 0,001). U 21/28 antibiotik je propisao LOM i to prilikom prve posjete. Najviše antibiotika je propisano u ponedjeljak i to češće djeci koja su tog dana kasnije došla, te starijoj djeci između 5-6 godina. Antibiotik je češće propisivan djeci sa većim vrijednostima CRP-a (P=0,017) i leukocita (P=0,043). Najčešće dijagnoze zbog kojih je propisan antibiotik su bile: u 9/28 slučajeva nesupurativna upala srednjeg uha (H65), u 8/28 akutni tonzilitis (J03), te u 4 slučaja podjednako zbog akutnog sinusitisa (J01) i akutnog bronhitisa (J20). Najčešće su propisivani penicilinski antibiotici 21/28. Logistička regresija je povezala propisivanje antibiotika sa većim brojem djece u obitelji, djecom koja pohađaju vrtić, te sa djecom za koje roditelji smatraju da su osjetljivija.
Zaključak: Sa 25% propisivanja antibiotika za ARI djeci predškolske dobi spadamo u zemlje sa niskom stopom propisivanja antibiotika. Bolja edukacija liječnika i izrada smjernica koje bi im pomogle u procesu odlučivanja o propisivanju antibiotika može još smanjiti stopu propisivanja kao i senzibilizacija javnosti. |
| Abstract (english) | According to the Croatian Health Statistical Yearbook for the year 2012. leading disease in preschool children were diseases of the respiratory system in about 35%, and also the leading reason for unjustified prescribing of antibiotics.
Objective: To investigate the burden of family medicine during the winter months due to RTI in preschool children and to assess prescribing antibiotics in relation to socioeconomic factors, health status and health habits of the children and characteristics of the consultation.
Patients and methods: The prospective study was conducted in three family physicians practices in Zagreb during three winter months from 1st December 2013. – 28thFebruary 2014. The sample included 265 preschool children. Data were collected from the e - medical records in a questionnaire compiled for this study.
Results: 105 (39.6 %) children during the winter months have visited general practioner for about 146 RTI episodes. In 25.7% of these episodes an antibiotic issued. Prescription of antibiotics was significantly higher in children: with older parents (P mum = 0.002 , P dad = 0.05), with a chronic diseases (P = 0.03) , frequent attenders (P < 0.001). 21/28 antibiotic prescribed at the first visit. Most antibiotics were prescribed at Monday and often to the children who came later that day and older children between 5-6 years. The antibiotic were often prescribed to children with higher CRP values (P = 0.017) and leukocytes (P = 0.043). The most common diagnoses for the prescribed antibiotics were: in 9/28 cases acute otitis media (F65) , the 8/28 acute tonsillitis (J03), and 4 cases of acute sinusitis (J01) and acute bronchitis (J20). Penicillins were the most prescribed antibiotics (21/28). Logistic regression analyses also predicted correlation of antibiotic prescriptions with the families with many children, the children who attend the nursery, and the children with higher parental perception of child vulnerability.
Conclusion: It was found a low antibiotic prescription rate for chilhood respiratory tract infetions. Better education of doctors and the development of guidelines which will help them in the decision-making process on prescribing antibiotics may even reduce the rate of prescribing as well as to sensitize the public. |
