| Abstract | Asthma is a chronic respiratory condition that causes inflammation and obstruction of the airways. An acute asthma exacerbation presents as an acute or subacute episode of progressive worsening of asthma symptoms, such as shortness of breath, wheezing, cough, and chest tightness. Triggers for an asthma exacerbation can vary between individuals but commonly include exposure to allergens (such as dust mites, pollen, or pet dander), respiratory infections (like the common cold or flu), irritants (such as tobacco smoke or air pollution), exercise, stress, certain medications. Besides, incorrect, and irregular medication intake is a significant risk factor. The symptoms of an acute asthma exacerbation can range from mild to life-threatening. In assessing the severity of the exacerbation, it is crucial to evaluate pulse rate, respiratory rate, subjective assessment of respiratory distress, and accessory muscle use. Prompt and appropriate management is crucial to prevent further deterioration and complications. Administration of bronchodilators and corticosteroids relieves airflow obstruction and helps to prevent future relapses. Severe exacerbations often require additional therapy including oxygen, magnesium, and, in some circumstances, mechanical ventilation. Individuals with asthma need to have an asthma action plan, which outlines the steps to take during an exacerbation and when to seek emergency medical care. Prevention of acute asthma exacerbations involves identifying and avoiding triggers whenever possible. This may include maintaining good indoor air quality, using allergen-proof bedding covers, practicing proper hand hygiene, getting vaccinated against respiratory infections, and managing stress effectively. Regular follow-up appointments with a healthcare provider are necessary to monitor asthma control, ensure that medications are taken regularly and correctly, and to identify potential triggers. |
| Abstract (croatian) | Astma je kronična respiratorna bolest karakterizirana upalom i opstrukcijom dišnih putova. Akutna egzacerbacija astme je akutna ili subakutna epizoda progresivnog pogoršanja simptoma astme, kao što su otežano disanje, piskanje, kašalj i stezanje u prsima. Okidači za pogoršanje astme mogu varirati među pojedincima, ali obično uključuju izloženost alergenima (poput grinja, peludi ili dlake kućnih ljubimaca), respiratornim infekcijama (poput obične prehlade ili gripe), nadražujućim tvarima (poput duhanskog dima ili onečišćenja zraka) tjelovježbi, stresu, određenim lijekovima. Osim toga, nepravilno i neredovito uzimanje lijekova značajan je faktor rizika za nastup akutnog pogoršanja. Simptomi akutne egzacerbacije astme mogu varirati od blagih do opasnih po život. U procjeni težine egzacerbacije ključna je procjena pulsa, brzine disanja, korištenja pomoćne musculature, subjektivna procjena respiratornog distresa. Brzo i odgovarajuće liječenje je neophodno kako bi se spriječilo daljnje pogoršanje i komplikacije. Korištenje bronhodilatatora i kortikosteroida ublažava opstrukciju protoka zraka i pomaže u sprječavanju budućih recidiva. Teške egzacerbacije često zahtijevaju dodatnu terapiju uključujući kisik, magnezij i, u nekim okolnostima, mehaničku ventilaciju. Osobe s astmom moraju biti opskrbljene osobnim planom liječenja stme, koji opisuje korake koje treba poduzeti tijekom egzacerbacije i kada potražiti hitnu medicinsku pomoć. Prevencija akutnih egzacerbacija astme uključuje prepoznavanje i izbjegavanje okidača kad god je to moguće. To može uključivati održavanje dobre kvalitete zraka u zatvorenom prostoru, korištenje hipoalergijske posteljine, prakticiranje pravilne higijene ruku, cijepljenje protiv respiratornih infekcija i učinkovito upravljanje stresom. Potrebno je redovito liječničko praćenje kako bi se procijenila kontrola astme, osiguralo redovito i pravilno uzimanje lijekova te identificirali potencijalni okidači. |
