| Abstract | Mentalizaciju kao pojam u psihijatriju prvi uvodi Peter Fonagy 1991. godine. Temeljena prvenstveno na kognitivnoj znanosti, mentalizacija svoje korijene ima i u drugim smjerovima u znanosti i psihoanalizi. Mentalizacija je važna za mentalno zdravlje iz više razloga. Mentalizaciju prepoznajemo kao sposobnost osobe da razumije postupke i akcije drugih ljudi ali i samog sebe u aspektu misli, osjećaja, želja i potreba. Njome se omogućuje (samo)kontrola te zdrav doživljaj sebe i ona daje osobi osjećaj kontinuiteta. U radu su osim mentalizacije ukratko objašnjeni i drugi fenomeni i koncepti slični njoj: teorija uma, simbolizacija (eng. symbol formation ili symbolization), mentalna ispunjenost (eng. mindfulness), psihološka umna naklonost (eng. psychological mindedness), empatija, afektivna svijest (eng. affect conciousness), emocionalna inteligencija, intersubjektivnost, introspekcija, refleksivna funkcija te metakognicija. Operacionalizacija i mjerenje mentalizacije važni su aspekti istraživanja koji omogućuju vrednovanje i objektivno procjenjivanje ove funkcije. To se vrši različitim instrumentima i upitnicima kojima se mjere različita područja i/ili dimenzije mentalizacijske sposobnosti. U radu je opisana i primjena MBT-a kao oblika terapije kod različitih poremećaja kao što su psihoze, poremećaji hranjenja, ovisnosti, depresija, PTSP i traume te granični poremećaj ličnosti. Oni u srži imaju probleme povezane s mentalizacijom i upravo na tom polju pokazuju zastoj. Uspostava adekvatne mentalizacije gdje je ona nedostatna ili uopće ne postoji, temeljni je put ka ozdravljenju. Kao „mlado“ istraživano područje psihoanalitike i neuroznanosti općenito, mentalizacija sigurno pruža razne mogućnosti i prednosti u kliničkoj medicini 21. stoljeća. |
| Abstract (english) | Mentalization as a term in psychiatry was firstly introduced by Peter Fonagy in 1991. Based primarily on cognitive science, mentalization has its roots in other fields of science and psychoanalysis. Mentalizing is important for mental health for a number of reasons. We recognize mentalization as a person's ability to understand own actions and actions of other people as well as himself in the form of thoughts, feelings, desires and needs. It enables (self)control and a healthy perception of oneself, and it gives a person a sense of continuity. In addition to mentalization, other phenomena and concepts similar to it are briefly explained in this work: theory of mind, symbol formation or symbolization), mindfulness, psychological mindedness, empathy, affect consciousness, emotional intelligence, intersubjectivity, introspection, reflective function and metacognition. Operationalization and measurement of mentalization are important aspects of research that enable the evaluation and objective assessment of this function. This is done with different instruments and questionnaires that measure different areas and/or dimensions of mentalizing ability. The paper describes the use of MBT as a form of therapy for various disorders such as psychosis, eating disorders, addictions, depression, PTSD and trauma, and borderline personality disorder. At their core, they have problems related to mentalization and it is precisely in this field that they show stagnation. The establishment of adequate mentalization where it is insufficient or does not exist at all, is the fundamental path to healing. As a "young" researched area of psychoanalysis and neuroscience in general, mentalization certainly offers various possibilities and advantages in clinical medicine of the 21. st. century. |
