| Abstract | Astma je ozbiljan globalni zdravstveni problem koji utječe na sve dobne skupine. Trenutačno diljem svijeta raste prevalencija i incidencija astme te se iz istog razloga sve više pažnje pridaje liječenju astme. Prevalencija astme raste u pedijatrijskoj dobi što može izazvati doživotne probleme u oboljelih i smanjiti kvalitetu života. Astma se može prezentirati raznim kliničkim slikama, u najčešće simptome se uključuju piskutanje, zaduha, stezanje u prsima te kašalj. Svi ovi simptomi variraju i u vremenu i u intenzitetu. Bitno je pravovremeno dijagnosticirati astmu kako bi se pravovremeno pristupilo njenome liječenju, no isto tako kako bi se mogli pristupiti i liječenju njenih komorbiditeta. U slabije kontroliranim oblicima naposljetku može nastupiti i perzistentna opstrukcija protoku zraka. Zbog njene kroničnosti, komorbiditeti su česti te se primarno dijele na plućne i izvanplućne. Najčešći komorbiditeti respiratornog trakta su alergijski rinitis, kronični rinosinusitis s ili bez nosnih polipa, opstruktivna apneja u snu, disfunkcija glasnica, disfunkcionalno disanje, kronična opstruktivna plućna bolest te bronhiektazije. Najčešći ekstrapulmonarni komorbiditeti su gastroezofagealna refluksna bolest, pretilost, kardiovaskularne bolesti, psihički poremećaji te alergija na hranu i anafilaksa. Važno je pravovremeno prepoznati komorbiditete i pristupiti njihovom liječenju iz više razloga, od kojih su neki: 1) komorbiditeti mogu biti odgovorni za pogoršanje astme; 2) komorbiditeti mogu biti dio istog patofiziološkog puta; 3) komorbiditeti se mogu ponašati kao faktori zabune; 4) komorbiditeti mogu smanjivati kvalitetu života u osobe smanjenjem efikasnosti liječenja ili smanjenim pridržavanja liječenja; 5) komorbiditeti povećavaju rizik za razvoj težih komorbiditeta. Svakome se komorbiditetu mora pristupiti zasebno, a vrlo često zahtijevaju razmatranje multidisciplinarnoga tima zbog njihove kompleksnosti. |
| Abstract (english) | Asthma is a serious global health problem that affects all age groups. Currently, the prevalence and incidence of asthma are increasing worldwide, leading to increased attention to asthma treatment. The growing prevalence of asthma in pediatric age groups is becoming a significant problem, often resulting in lifelong issues and reduced quality of life. Asthma can present with various clinical pictures but is most commonly associated with wheezing, shortness of breath, chest tightness, and coughing. These symptoms vary in time and intensity. In poorly controlled forms, chronic airflow obstruction can eventually occur. It is essential to diagnose asthma promptly to initiate timely treatment, but also to address the treatment of its comorbidities. Due to its chronic nature, comorbidities are relatively common in individuals with asthma, primarily divided into pulmonary and extrapulmonary comorbidities. The most common comorbidities of the respiratory tract include allergic rhinitis, chronic rhinosinusitis with or without nasal polyps, obstructive sleep apnea, vocal cord dysfunction, dysfunctional breathing, chronic obstructive pulmonary disease, and bronchiectasis. The most common extrapulmonary comorbidities include gastroesophageal reflux disease, obesity, cardiovascular diseases, psychiatric disorders, and food allergy and anaphylaxis. It is important to recognize comorbidities promptly and initiate their treatment for several reasons, including: 1) they may exacerbate asthma; 2) they may be part of the same pathophysiological pathway; 3) they may act as confounding factors; 4) they may reduce the quality of life by reducing the effectiveness of treatment or reducing treatment adherence; 5) they may increase the risk of developing more severe comorbidities. Each comorbidity must be addressed individually with the help of a multidisciplinary team due to their complexity. |
