Povezanost sindroma niskoga trijodtironina, stanja kronične upale i malnutricije s komorbiditetom i smrtnošću bolesnika u terminalnoj fazi kronične bubrežne bolesti

disertacija

• Naslov (engleski): The correlation between low T3 syndrome, state of chronic inflammation and malnutrition and morbidity and mortality of patients in end-stage renal disease
• Autor: Nataša Črne Fureš
• Mentor: Draško Pavlović (mentor)
• Član povjerenstva: nije dostupno (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Medicinski fakultet; Zagreb
• Datum i država obrane: 2018-05-21, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO; Kliničke medicinske znanosti
• Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC): 61 - Medicina

Sažetak

U ovo opservacijsko, prospektivno istraživanje uključena je kohorta
prevalentnih dijaliznih bolesnika na hemodijalizi i peritonejskoj dijalizi.
Istraživana je povezanost sindroma niskog T3, pothranjenosti i kronične
upale, pored ostalih poznatih zbunjujućih čimbenika, sa morbiditetom i
mortalitetom.
94 prevalentnih dijaliznih bolesnika je praćeno kroz medijan od 39
mjeseci. U početku istraživanja i nakon 6 mjeseci sakupljeni su
demografski, antropometrijski i biokemijski parametri (uključujući
hormone štitnjače i TSH). Učinjena je univarijatna i multivarijatna analiza,
korištena je Coxova regresijska analiza. Analiza ROC krivulje korištena
je za određivanje optimalnih graničnih vrijednosti pojedinih parametara u
odnosu na preživljenje, kao klasifikacijska varijabla korišten je status živmrtav.
Rezultati su pokazali da su ukupni T3 (HR 2.19, P=0.038), dijalizni
kateter kao vaskularni pristup (HR 2.76, P=0.023), duže vrijeme
provedeno na dijalizi (HR 1.01, P=0.014) i viši Charlson indeks
komorbiditeta (HR 1.28, P=0.017) statistički značajno povezani sa lošijim
preživljenjem ispitanika.
Ovo istraživanje je pokazalo da u našoj grupi dijaliznih bolesnika, u
odsutnosti akutnih bolesti, ukupni T3 je najznačajniji prediktor lošijeg
preživljenja među hormonima štitnjače, dok su parametri upale i
pothranjenosti izgubili na značaju u multivarijatnoj analizi. Čak i nakon
uvrštenja drugih prognostički značajnih čimbenika, razina T3 je i dalje
ostala značajna u identifikaciji bolesnika s povećanim rizikom smrti.
Zaključujemo da bi trebalo razmotriti korištenje trijodtironina kao jednog
of zbunjujućih čimbenika u budućim analizama preživljenja u dijaliznih
bolesnika.

Sažetak (engleski)

In this observational prospective cohort study of prevalent
hemodialysis and peritoneal dialysis patients, we studied the correlations
of low triiodothyronine syndrome, protein-energy wasting and chronic
inflammation, alongside other known confounding factors, with morbidity
and mortality.
94 prevalent dialysis patients were followed for a median of 39
months. The demographic, anthropometric and biochemical parameters
(including thyroid hormones and thyroid stimulating hormone) were
collected at baseline and after 6 months. A univariate and multivariate
analysis was done using the Cox regression analysis. ROC curve
analysis using survival status as classification variable was performed
with the goal of determining optimal cut-off values for numerical
variables.
In our population, multivariate analysis was done after adjustment
for confounding factors. It showed that low total triiodothyronine (HR
2.19, P=0.038), a catheter as a vascular access (HR 2.76, P=0.023),
higher vintage (HR 1.01, P=0.014) and higher Charlson comorbidity
index (HR 1.28, P=0.017) were statistically significantly associated with
inferior survival.
This study shows that in our group of steady-state dialysis patients,
total triiodothyronine seems to be the strongest predictor of inferior
survival among thyroid hormones. Taking the parameter mentioned
above into account, it is possible to identify patients with increased risk
of death even after adjustment for other prognostically relevant variables. We conclude that it would be of great benefit to consider using
triiodothyronine as one of the confounding factors in survival studies on
end-stage renal disease patients.

• Ključne riječi: medicina
• Ključne riječi (engleski): medicine
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:105:854578
• Studijski program: Naziv: Biomedicina i zdravstvo; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: poslijediplomski doktorski; Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje biomedicine i zdravstva (dr. sc.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Opseg: 59 str.
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2023-05-05 08:18:20