Pages

Dijagnostička vrijednost širokopojasne timpanometrije u pacijenata oboljelih od otoskleroze
Dijagnostička vrijednost širokopojasne timpanometrije u pacijenata oboljelih od otoskleroze
Iva Kelava
UVOD: Širokopojasna timpanometrija relativno je nova pretraga u kojoj se umjesto standardnim jednofrekventnim zvučnim podražajem srednje uho istovremeno podražuje frekvencijama u intervalu od 226 do 8000 Hz. Prema dosadašnjim istraživanjima čini se kako bi ova pretraga mogla pridonijeti diferencijalnoj dijagnostici bolesti srednjeg uha no njezine mogućnosti u dijagnostici otoskleroze još nisu dokazane. ----- METODE: U longitudinalno prospektivno istraživanje uključeno je 50...
Dijagnostičke ocjenske ljestvice kao predskazatelj ishoda liječenja u bolesnika s krvarenjem iz vrijeda želuca i dvanaesnika
Dijagnostičke ocjenske ljestvice kao predskazatelj ishoda liječenja u bolesnika s krvarenjem iz vrijeda želuca i dvanaesnika
Ivan Budimir
Krvarenje iz vrijeda želuca i dvanesnika predstavlja značajan javnozdravstveni problem. Radi procjene ishoda liječenja formirani su dijagnostički zbrojevi na temelju kojih se može predvidjeti potreba za ranom gornjom endoskopijom koja smanjuje učestalost ponovnog krvarenja, trajanje hospitalizacije, potrebu za transfuzijom i kirurškim liječenjem te procijeniti ishod liječenja prije i nakon učinjene gornje endoskopije. Cilj rada bio je odrediti incidenciju krvarećeg peptičkog...
Dimenzije ličnosti adherencija i oštećenje vida u bolesnika s primarnim glaukomom otvorenog kuta
Dimenzije ličnosti adherencija i oštećenje vida u bolesnika s primarnim glaukomom otvorenog kuta
Dina Lešin Gaćina
CILJ: ispitati povezanost dimenzija ličnosti, adherencije prema liječenju te strukturalnog i funkcionalnog oštećenja vida u bolesnika s primarnim glaukomom otvorenog kuta (PGOK). METODE: u istraživanje je bilo uključeno 113 ispitanika s dijagnozom PGOK-a. Adherencija bolesnika prema propisanoj terapiji procjenjivana je pomoću Čuligove skale adherencije. Skraćena verzija upitnika temperamenta i karaktera – revidirano izdanje (TCI-140) korištena je za analizu dimenzija...
Dinamika koštanog metabolizma nakon transplantacije jetre
Dinamika koštanog metabolizma nakon transplantacije jetre
Stipislav Jadrijević
U završnom stadiju jetrene bolesti poremećen je koštani metabolizam. Kronična bolest jetre i njoj pridružena stanja, kao što su hipogonadizam, poremećen metabolizam vitamina D, poremećen metabolizam žuči, podhranjenost, ingestija alkohola, te slabija tjelesna aktivnost dovode do gubitka koštane mase (BMD). Isto tako poznato je da je ubrzan gubitak koštane mase u ranom periodu nakon transplantacije, a to se pak objašnjava utjecajem kortikosteroida, imunosupresivnih lijekova i...
Dinamika prokuživanja bakterijom Coxiella burnetii kod profesionalno eksponiranih osoba u endemskom području Istre
Dinamika prokuživanja bakterijom Coxiella burnetii kod profesionalno eksponiranih osoba u endemskom području Istre
Branka Sep-Ševerdija
Cilj ovog prospektivnog seroepidemiološkog istraživanja bio je istražiti dinamiku prokuživanja bakterijom C. burnetii kod profesionalno izloženih osoba u južnom endemskom području Istre u odnosu na sjeverni dio Istarske županije te utvrditi moguću međuzavisnost pojavnosti infekcije koksijelom u ljudi ovisno o prokuženosti u životinja (ovce i koze). U razdoblju od 2014. do 2016. godine, 156 ispitanika smo jednom godišnje testirali na prisutnost specifičnih protutijela IgG faze...
Distribucija prirođenih srčanih grešaka u Hrvatskoj, analiza rizičnih čimbenika i ishoda liječenja
Distribucija prirođenih srčanih grešaka u Hrvatskoj, analiza rizičnih čimbenika i ishoda liječenja
Daniel Dilber
Cilj: prikazati distribuciju prirođenih srčanih grješaka u Hrvatskoj tijekom 5 godišnje studije (2002-2007), analizirati rizične čimbenike za pojavnost srčanih grješaka te objektivno prikazati rezultate liječenja. ----- Metode: Tijekom 5 godina ispunjavali smo upitnik koji je sadržavao pitanja o populacijskom kretanju prirođenih srčanih grešaka (prema preporukama BWIS i EUROCAT study) i hospitalni registar kojim smo pratili liječenje i ishod liječenja u djece koja su u...
Distribucija rotavirusnih genotipova u trima regijama u Republici Hrvatskoj
Distribucija rotavirusnih genotipova u trima regijama u Republici Hrvatskoj
Maja Vrdoljak Pažur
Cilj istraživanja: Glavni cilj istraživanja bio je uvid u epidemiologiju rotavirusnih genotipova koji uzrokuju akutni gastroenteritis u djece mlađe od 5 godina u trima regijama u Republici Hrvatskoj (Središnja, Sjeverna i Južna Hrvatska). Specifični ciljevi obuhvaćali su određivanje udjela pojedinih genotipova, analizu mogućih geografskih, dobnih i sezonskih razlika u distribuciji rotavirusnih genotipova, kao i analizu razlika u distribuciji genotipova između nozokomijalnih i...
Djelovanje dušik (II) oksida na propusnost krvno-moždane barijere u šarana (Cyprinus carpio L.)
Djelovanje dušik (II) oksida na propusnost krvno-moždane barijere u šarana (Cyprinus carpio L.)
Sanja Kovačić
Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi djelovanje dušik (II) oksida (NO) na propusnost krvno-moždane barijere in vivo u šarana korištenjem gliceriltrinitrata (GTN) kao donora NO. Ustanovili smo i vremenski odredili reverzibilnost procesa povećane propusnosti krvnomoždane barijere, pratili, opisali i vremenski odredili razvoj moždanog edema te utvrdili sličnost mehanizma povećanja propusnosti krvno-moždane barijere u kojem sudjeluje NO na nižim kralježnjacima u odnosu na do sada...
Dokaz bakterije Mycoplasma genitalium u muškaraca sa sindromom kroničnog prostatitisa: prevalencija, dijagnostički kriteriji te rutinski probir
Dokaz bakterije Mycoplasma genitalium u muškaraca sa sindromom kroničnog prostatitisa: prevalencija, dijagnostički kriteriji te rutinski probir
Antea Topić
Cilj ovog presječnog istraživanja bio je istražiti prevalenciju M. genitalium u muškaraca sa sindromom kroničnog prostatitisa. Nadalje, specifični ciljevi bili su utvrditi potrebu osnovnog probira populacije te procijeniti pouzdanost dijagnostičkih metoda. Svrha doktorskog rada bila je dopuna dosadašnjeg znanja o moguće novom uzročniku u etiologiji sindroma kroničnog prostatitisa uvođenjem suvremenih dijagnostičkih metoda, a u cilju uspješnijeg liječenja. U istraživanje je...
Domene kvalitete života kao prediktori radne sposobnosti bolničkih zdravstvenih djelatnika
Domene kvalitete života kao prediktori radne sposobnosti bolničkih zdravstvenih djelatnika
Rajna Golubić
Ova doktorska disertacija prikazuje radnu sposobnost, kvalitetu života i salutogenu produktivnost zdravstvenih djelatnika u sedam hrvatskih bolnica. U presječnom je istraživanju sudjelovalo 1633 ispitanika (267 muškaraca, 1363 žena i 3 bez podatka o spolu), u dobi od 19 do 64 godine, zaposlenih u bolnicama različitih županija u Hrvatskoj. Bile su obuhvaćene 2 kliničke, 4 opće i 1 specijalna bolnica. Istraživanje je bilo provedeno krajem 2007. i početkom 2008. godine....
Druga generacija nadzora nad HIV infekcijom: seroprevalencija u grupama s povećanim rizikom
Druga generacija nadzora nad HIV infekcijom: seroprevalencija u grupama s povećanim rizikom
Branko Kolarić
Do kraja 2006. godine, prema procjenama UNAIDS-a, više od 25 milijuna ljudi umrlo je od AIDS-a, a još ih 40 milijuna živi s infekcijom HIV-om. U Istočnoj Europi u zadnjih se deset godina bilježi nagli porast incidencije i prevalencije HIV-a, prvenstveno u populaciji intravenskih korisnika droga, dok u Zapadnoj Europi dominira hetero- i homoseksualni prijenos. Centralna Europa još je uvijek područje s niskom prevalencijom ove infekcije. U Republici Hrvatskoj do kraja 2006. godine...
Društvene i osobne odrednice zdravstvenog stanja i ponašanja žena u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na zdravstvenu zaštitu žena domaćica
Društvene i osobne odrednice zdravstvenog stanja i ponašanja žena u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na zdravstvenu zaštitu žena domaćica
Aleksandar Džakula
Cilj ovog istraţivanja bio je istraţiti zdravstveno stanje i odrednice zdravlja populacije domaćica u Hrvatskoj. Korišteni su podaci iz istraţivanja „Hrvatska zdravstvena anketa 2003.“ u kojoj je bilo uključeno 9077 ispitanika. Taj populacijski uzorak bio je reprezentativan za populaciju odraslih osoba u Hrvatskoj. TakoĎer su korišteni i javnodostupni demografski i mortalitetni podaci. Prema Popisu stanovnika 2001. godine u Hrvatskoj, u populaciji od 4,437.460 stanovnika bile...

Pages