Pages
-
-
Kvaliteta života u bolesnika nakon transplantacije pluća
-
Tanja Zovko Kvaliteta života je postala istaknuti predmet interesa u psihologiji, biometriji,filozofiji,socijalnim znanostima, kliničkoj medicini i zdravstvenoj zaštiti zadnjih dvadeset godina. Pitanje čimbenika osobne kvalitete života vrlo je aktualno kako na području psihologije tako i na području zdravstvene zaštite kroničnih bolesnika, a i otvorene populacije. Kada se govori o kvaliteti života misli se na zadovoljstvo zdravstvenim stanjem, postignućima u životu, odnosima sa bližnjima,...
-
-
Kvaliteta života u bolesnika s benignom hiperplazijom prostate
-
Matija Blažeka Benigna hiperplazija prostate (BHP) kronična je bolest i jedna je od najčešćih bolesti muškaraca starijih od 50 godina. Kako populacija svake godine sve više i više stari tako se učestalost bolesti povećava. Bolest ima veliki utjecaj na kvalitetu života bolesnika, ali i njihovih partnera i obitelji. Kod benigne hiperplazije prostate dolazi do povećanja prostate i time do kompresije prostatične uretre i pojave simptoma koje nazivamo simptomi donjeg urinarnog trakta (LUTS - lower...
-
-
Kvaliteta života u bolesnika s karcinomom prostate liječenih hormonskom terapijom
-
Farah Al-Khazae Rak prostate najčešći je oblik raka u muškaraca i drugi vodeći uzrok smrtnosti muškaraca u
svijetu. U Hrvatskoj je po učestalosti prvi najčešći zloćudni tumor, a drugo mjesto zauzima rak
traheje, bronha i pluća. U 2019. g. od raka prostate u Hrvatskoj je obolio 2731 muškarac što
čini 20% od ukupnog broja muškaraca oboljelih od raka. Najčešće pogađa muškarce nakon 50.
godine života, a vrhunac pojavnosti je dob od 70 do 74 godine. Obično ima indolentan, ali
...
-
-
Kvaliteta života u bolesnika s kroničnim bubrežnom insuficijencijom na dijalizi nakon transplantacije bubrega
-
Jozefina Franjković Cilj istraživanja ovog rada bio je utvrditi da li se razlikuje kvaliteta života bolesnika s kroničnom bubrežnom insuficijencijom na dijalizi, od bolesnika kojima je presađen bubreg i kakvo je njihovo psihičko i fizičko zdravlje. U ovo istraživanje bila su uključena 72 ispitanika, 36 muškog i 36 ženskog spola prosječne dobi od 52,89 ± 11,73 godine. Kao mjerni instrument o kvaliteti života korišten je upitnik SF-36. Deskriptivnom statistikom dobiveni rezultati pokazali su...
-
-
Kvaliteta života u oboljelih od miastenije gravis
-
Sven Jevtić Ovaj rad bavi se pregledom istraživanja kvalitete života bolesnika s miastenijom gravis. Miastenija gravis spada u autoimune bolesti, a najčešći simptomi su mišićna slabost i umor. Bolest uzrokuju protutijela usmjerena na receptore u neuromišićnoj spojnici. Miastenija gravis može se klasificirati u skupine ovisno o protutijelima i kliničkoj slici. Prognoza i liječenje razlikuju se među skupinama. Pri dijagnosticiranju miastenije gravis koriste se klinički testovi,...
-
-
Kvaliteta života u postmenopauzi
-
Daria Ljubas S obzirom da se produljuje očekivani životni vijek, žene su u stanju stalnog manjka estrogena jednu trećinu života, a ako računamo da pad estrogena i simptome koje on uzrokuje žene počinju proživljavati i 2-8 godina ranije, taj udio se penje na polovicu. Pad estrogena i drugih spolnih hormona u perimenopauzi i kasnijoj postmenopauzi izaziva razne simptome koji uvelike smanjuju kvalitetu života, ne samo zdravstvenu, nego i emocionalnu, seksualnu i socijalnu domenu, a na udaru je...
-
-
Kvaliteta života zdravstvenih djelatnika u hitnoj medicini
-
Alma Lozančić Tijekom posljednjeg desetljeća pojavilo se veliko zanimanje za istraživanjem psihosocijalnih aspekata radnog okruženja zdravstvenih djelatnika. Razlog tomu vjerojatno je izloženost visokim razinama stresa na radnom mjestu, nezadovoljstva, a samim time se javlja i povećan rizik sindroma izgaranja na poslu što rezultira i čestim konfliktima u radnom okruženju.
Zdravstveni djelatnici u hitnoj medicinskoj službi (HMS) izloženi su visokim razinama stresa na svome radnom mjestu....
-
-
Kvaliteta života članova obitelji oboljelog od depresivnog poremećaja
-
Jagoda Nikić Depresivni poremećaj vrlo je čest u moderno doba jer je današnjica obilježena brzim i stresnim življenjem, što se smatra jednim od glavnih čimbenika rizika za razvoj depresije. Depresija značajno djeluje na funkcioniranje osobe te dovodi do teškoća u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, čak i onih najosnovnijih. Međutim, depresija ne zahvaća samo oboljelu osobu, već čitavu obitelj. Dok su tisuće studija publicirane o depresivnim bolesnicima, njihovi njegovatelji su jako...
-
-
Kvaliteta života žena sa sindromom policističnih jajnika
-
Lea Bilandžić Sindrom policističnih jajnika (PCOS) smatra se najčešćom endokrinopatijom u žena reproduktivne dobi kojemu etiologija još uvijek nije u potpunosti razjašnjena, a prevalencija mu iznosi 15-22% ako se primjenjuju Rotterdamski kriteriji za postavljanje dijagnoze. Oni obuhvaćaju poremećaje menstruacijskog ciklusa, hiperandrogenemiju te policističan izgled jajnika na ultrazvuku, a najmanje 2 od navedenih 3 moraju biti prisutna za pravilno postavljanje dijagnoze. Klinička slika PCOS-a...
-
-
Kvantitativna EEG analiza depresivnih poremećaja
-
Irma Telarović Polisomnografske studije tijekom spavanja u depresiji su utvrdile promjene u arhitektonici spavanja (skraćena REM latencija, povećana REM gustoća). Elektroencefalografske (EEG) studije pokazale su kako 20 do 40 % depresivnih bolesnika ima promjene u EEG-u. Kvantitativne EEG (qEEG) studije depresije su malobrojne, rezultati su nekonzistentni, a međusobna usporedba različitih oblika depresije je rijetka. ----- Cilj ovoga istraživanja je analizirati qEEG parametre u depresivnih bolesnika,...
-
-
Kvantitativna morfometrijska trodimenzionalna analiza dendritičkih trnova
-
Fran Božić Za stare Egipćane mozak je bio punjenje za lubanju, a za Aristotela organ za hlađenje krvi – takva uvjerenja je promijenila klasična neuroznanost na način da su tipične karakteristike srca poput osobnosti, inteligencije i uma dodijeljene upravo mozgu kao novome centralnom organu ljudskoga tijela. S druge strane, moderna neuroznanost je započela hipotezom Santiaga Ramón y Cajala krajem 19. stoljeća da se mozak sastoji od pojedinačnih stanica koje međusobno komuniciraju, a malene...
-
-
Laboratorijska dijagnostika autoimunih bolesti kože
-
Andrea Domiter Ovim diplomskim radom nastojat ću što jasnije prikazati najčešće autoimune bolesti kože i najznačajnije metode laboratorijske dijagnostike koje se koriste u postavljanju dijagnoze tih bolesti. Broj dostupnih dijagnostičkih metoda je širok, a dijagnostički postupak obuhvaća širok spektar postupaka od najjednostavnijih pa sve do onih složenijih i vremenski i financijski zahtjevnijih. Dijagnostički algoritam uvijek započinje osnovnim postupcima kao što su anamneza i klinički...
Pages
