Pages
-
-
Suvremena dijagnostika sindroma prenaprezanja srca u sportaša
-
Duje Čulina Sportske aktivnosti se aproksimacijom mogu podijeliti u skupinu vježbi izdržljivosti, u skupinu vježbi snage, te najčešće one koje sadrže oba elementa. Fiziološka prilagodba srca na napornu i dugotrajnu tjelesnu aktivnost sastoji se od zadebljanja stjenki i povećanja volumena komora koje se naziva sportsko srce. Kontinuirano, dugotrajno i izražajno opterećenje udruženo s određenim čimbenicima rizika dovodi do trajnih patoloških promjena koje su objedinjene pod nazivom sindrom...
-
-
Suvremena farmakoterapija Alzheimerove bolesti
-
Tea Plišić Alzheimerova bolest (AB) je kronična, progresivna neurodegenerativna bolest te najčešći uzrok demencije (60-70 %). Bolest karakterizira polagan tijek s konstantnim padom kognitivnih funkcija u vidu pažnje, jezika, socijalne spoznaje i prosudbe, psihomotorne brzine i drugih. Osim navedenih, s progresijom bolesti nastupaju i brojni drugi simptomi poput depresije, apatije, halucinacija, razdražljivosti, agresije i konfuzije koji znatno narušavaju obiteljsko, socijalno i profesionalno...
-
-
Suvremena radiološka dijagnostika upalnih crijevnih bolesti
-
Mia Matea Velenik Upalne crijevne bolesti (UCB) označava skupinu kroničnih bolesti koje zahvaćaju dio ili cijeli probavni trakt. Glavne kliničke entitete čine Crohnova bolest i ulcerozni kolitis, te su obje multifaktorijalne etiologije. Karakterizirane su protrahiranim tijekom s periodima remisije i relapsa, te se preklapaju u nekim simptomima gastrointestinalnog distresa, poput boli u abdomenu, čestih proljeva i umora. Obrada pacijenata uključuje klinički pregled, endoskopiju, histološku,...
-
-
Suvremene mogućnosti liječenja acne inversa
-
Katarina Jordan Acne inversa je kronična recidivirajuća upalna bolest kože koja se najčešće
javlja u predjelu pazuha, prepona i anogenitalne regije. S obzirom na bol, neugodan
miris, gnojenje i estetske nedostatke zahvaćenih područja kože, ova bolest uvelike
utječe na kvalitetu života bolesnika. Acne inversa se najčešće javlja nakon
puberteta, s vrhuncem obolijevanja u ranim dvadesetim godinama. Procjenjuje se da
se bolest javlja tri puta češće u žena nego u...
-
-
Suvremene mogućnosti liječenja bazocelularnog karcinoma kože
-
Matea Baljkas Bazocelularni karcinom je najčešći maligni tumor čovjeka. Najčešće se javlja na mjestima izloženim Suncu, i to na licu, iznad zamišljene crte koja spaja kutove usana i ušne resice.
Većina bazalioma nastaje zbog DNA mutacija potaknutih UV zračenjem. Također, još neki egzogeni čimbenici imaju ulogu u nastanku bazalioma, kao što su ionizirajuće zračenje, arsen i brojne kemijske tvari iz industrije. Neki genski poremećaji povećavaju vjerojatnost za nastanak bazalioma....
-
-
Suvremene mogućnosti liječenja hidrocefalusa dječje dobi
-
Dorian Karuc Hidrocefalus je poremećaj u kojem dolazi do pretjeranog nakupljanja cerebrospinalnog likvora unutar ventrikularnog sustava mozga što se obično očituje povišenjem intrakranijalnog tlaka i proširenjem ventrikula. Hidrocefalus nastaje kao rezultat brojnih
patoloških procesa koji dovode do poremećaja fiziologije cerebrospinalnog likvora. Njihova raznovrsnost ujedno uvjetuje veliku razliku u njegovoj prevalenciji između djece u slabije razvijenim i visoko razvijenim zemljama. Neki od...
-
-
Suvremene mogućnosti liječenja osteogenesis imperfecta
-
Luka Boban Osteogenesis imperfecta nasljedna je bolest uzrokovana poremećenim stvaranjem kolagenskih lanaca. OI se nasljeđuje autosomno dominantno (te u rjeđim slučajevima i autosomno recesivno) te je karakterizirana anomalijama tkiva koje sadrže kolagen u znatnim količinama (kosti, zubi, rožnica, korijen aorte, zglobna čahura). Klinička ekspresija i znakovi bolesti ovisni su o tipu OI. Cilj liječenja OI je smanjenje incidencije prijeloma oboljelih što se nastoji postići povećanjem...
-
-
Suvremene mogućnosti liječenja vitiliga
-
Kim Klapan Vitiligo je stečeni idiopatski poremećaj, koji je karakteriziran pojavom depigmentiranih makula. Uglavnom se pojavljuje u djetinjstvu i adolescenciji, ali može početi u bilo kojoj dobi. Vitiligo se prezentira oštro ograničenim bijelim makulama koje su različite veličine i oblika. Najčešće su zahvaćena koljena, laktovi, područje iznad zglobova prstiju, na licu (osobito perifacijano i periorbitalno) te genitalno područje. Liječenje i uspješnost liječenja razlikuje se od...
-
-
Suvremene spoznaje o alkoholizmu u 21. stoljeću
-
Lorena Đapo Alkoholizam je kronična i progresivna bolest koja bez liječenja neminovno dovodi do smrtnog ishoda. Danas postoje dvije velike klasifikacije psihičkih poremećaja: Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja unutar Međunarodne klasifikacije bolesti i srodnih zdravstvenih problema (MKB-10) i Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje (DSM-5). Poremećaj uzimanja alkohola je definiran bihevioralnim i fizičkim simptomima koji mogu uključivati žudnju, toleranciju i...
-
-
Suvremene spoznaje o etiopatogenezi hidradenitis suppurativa
-
Bepa Pavlić Hidradenitis suppurativa (HS) kronična je upalna bolest pilosebacealne jedinice koja svojim recidivirajućim tijekom, bolnošću, pojavom sekreta neugodnog mirisa i estetskim nedostatcima uvelike smanjuje kvalitetu života oboljelih osoba. Vrhunac svoje pojavnosti najčešće doseže u ranim dvadesetim i/ili tridesetim godinama života. Etiopatogeneza bolesti još uvijek nije do kraja razjašnjena, no zna se da je riječ o multifaktorijalnoj bolesti u čijem nastanku ključnu ulogu ima...
-
-
Suvremene spoznaje o etiopatogenezi psorijaze
-
Marija Meštrović Psorijaza je česta, kronična upalna bolest kože od koje boluje 1-3% svjetske populacije. Opisana su četiri klinička oblika psorijaze: kronična plak psorijaza (psoriasis vulgaris), eruptivna psorijaza (psoriasis guttata), psoriasis pustulosa, psoriasis erythrodermica. Kronična plak psorijaza najčešći je oblik psorijaze. Karakterizira ga pojava oštro-ograničenih, eritematoznih plakova koji su pokriveni srebrnkastim ljuskama. Predilekcijska mjesta su vlasište, laktovi, koljena i...
-
-
Suvremene tehnologije u kirurgiji štitnjače
-
Rudolf Radojković Štitnjača ili štitasta žlijezda ime je dobila po svom specifičnom obliku, obliku štita. Smještena je u donjem prednjem dijelu vrata, te se sastoji od 2 postranična režnja i središnjeg dijela koji ih spaja. U njoj se stvaraju hormoni (T3,T4), koji se krvlju raznose do svake stanice u ljudskom organizmu, gdje utječu na metaboličke procese svake. Poremećeno izlučivanje, prekomjerno ili smanjeno stvaranje hormona, kao i razni strukturalni poremećaji zahtijevaju liječenje, koje...
Pages
