Pages
-
-
Usporedba vitalnih parametara djelatnika intenzivnih bolničkih odjela za vrijeme rada i odmora
-
Marija Grebenar Uvod: Rad u hitnoj i intenzivnoj medicinskoj skrbi spada među najčešće profesije koje se susreću s visokom razinom profesionalnog stresa za koji je pokazano da ima veliki utjecaj na razvoj rane kardiovaskularne bolesti. Aktivacija autonomnog živčanog sustava uključena je u odgovore na stres, a njegova produljena kronična aktivacija povezana je s povećanim kardiovaskularnim rizikom. -----
Cilj: Cilj ovoga istraživanja je mjerenjem vitalnih parametara utvrditi postoji li određeni...
-
-
Usporedba zastupljenosti uzročnika uretritisa detektiranih u mokraći pacijenata šireg područja grada Zagreba
-
Jakov Jurčević Cilj istraživanja bila je detekcija spolno-prenosivih (SP) patogena u sedimentu prvog mlaza urina uzetog umjesto obriska uretre u 822 muškaraca. Uzorci su obojani i kultivirani te upotrijebljeni u multipleks PCR testu. Uretritis je utvrđen u svega 72/822 (8,76%)
pacijenata detekcijom signifikantnog broja polimorfonuklearnih leukocita u uzorcima, a etiološka dijagnoza postavljena u njih 68 od 72. Najčešći uzročnik uretritisa bila je Chlamydia trachomatis (47,22%), a zatim Mycoplasma...
-
-
Usporedba zdravstvenih sustava i pokazatelja zdravlja Republike Hrvatske i Kraljevine Norveške
-
Tin Knežević U radu su uvodno uspoređeni opći sociološki i ekonomski parametri dviju država, a nakon toga bitni zdravstveni pokazatelji. Dio njih pokriva zdravlje žena i djece, a dio se odnosi na opću populaciju. Odabrani su parametri koji se ili bitno razlikuju u Hrvatskoj i Norveškoj ili koji pokazuju dinamiku u svojim trendovima. Pokazalo se da, iako su dvije države u ekonomskom razvoju smislu drugačije, u mnogim zdravstvenim pokazateljima su usporedive i općenito gledajući imaju zdrava...
-
-
Usporedbena anatomija dišnog sustava čovjeka i ostalih kralježnjaka
-
Ivo Radetić Dišni sustav, u suradnji s cirkulacijskim potpomaže izmjenu plinova između organizma i njegove okoline.
Primarni dišni organi uključuju škrge i pluća. Škrge su razvijene za disanje u vodi, u kojoj je tok respiratornog medija preko vaskularnih površina jednosmjeran. Pluća su evolucijski razvijena za disanje na zraku i pomiču zrak dvosmjerno radi izmjene plinova između zraka i krvi. Sekundarni dišni organi uključuju pokrovni sustav, odnosno kožu i trepetljike. Mehanizmi disanja...
-
-
Uspoređivanje stanja uhranjenosti učenica strukovnih škola i gimnazija
-
Daniela Paškov Cilj: Utvrditi postoji li značajna razlika u prekomjernoj uhranjenosti učenica trećih razreda strukovne škole i gimnazije te ih povezati s formalnom razinom obrazovanja njihovih roditelja, kao socioekonomskim prediktorom njihove prekomjerne tjelesne mase i debljine. Ispitanici i metode rada: Presječnim istraživanjem obuhvaćeno je 68 učenica dviju zagrebačkih škola, jedne strukovne škole - Škole za medicinske sestre Mlinarska (N = 37) i jedne gimnazije - Klasične gimnazije (N =...
-
-
Ustrajnost medicinskih sestara/tehničara u vrijeme pandemije COVID-19
-
Blaženka Gorupić Cilj: Cilj ovog rada bio je ispitati stupanj ustrajnosti kod medicinskih sestara/tehničara u
vrijeme pandemije COVID-19 te istražiti postoji li utjecaj dobi, spola, stupnja obrazovanja i
duljine radnog staža na ustrajnost medicinskih sestara/tehničara.
Ispitanici i metode: Istraživanje je provedeno na 109 ispitanika (88,1% žena), zaposlenih u
Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice. Kao instrument istraživanja
korišten je validirani upitnik GRIT...
-
-
Utjecaj COVID pandemije na mentalno zdravlje adolescenata
-
Ivana Sučić Adolescencija je razdoblje biološkog, kognitivnog, psihosocijalnog i emocionalnog
razdoblja. Razvoj kognicije omogućuje psihosocijalni razvoj poput razvoja vlastitog
identiteta i samousmjeravanja prema vlastitim ideologijama. Kako bi razvoj tekao uredno,
potrebno je voditi brigu o mentalnom zdravlju.
Iz grada Wuhana u Kini, krajem 2019. godine je krenula zarazna bolest koja je
zahvatila cijeli svijet. SZO ju je nazvala COVID-19, a u Republici Hrvatskoj se po prvi put
pojavila...
-
-
Utjecaj COVID-19 na periferni živčani sustav
-
Martina Lukšić SARS-CoV-2 virus uzročnik je trenutačne pandemije bolesti uzrokovane koronavirusom (COVID-19). Virus pripada porodici koronavirusa, heterogenoj skupini ovijenih, jednolančanih, pozitivno usmjerenih RNA virusa. Koronavirus kodira 4 do 5 strukturnih proteina od kojih je protein šiljka (S protein) ključan za ulazak virusa u stanice domaćina. Vrata ulaska virusa u stanice domaćina je preko receptora angiotenzin konvertirajućeg enzima 2 izraženom na stanicama brojnih tkiva uključujući...
-
-
Utjecaj COVID-19 na primatelje i kandidate za transplantaciju jetre
-
Leo Bezdrov Bolest COVID-19 je u rekordnom vremenu iz respiratorne viroze prerasla u globalnu pandemiju koja je u svega nekoliko mjeseci paralizirala gotovo svaki aspekt modernoga života. Uzročnik bolesti, SARS-CoV-2, ulazi u ljudske stanice putem ACE2 receptora koji su prisutni na stanicama organa kao što su pluća, tanko i debelo crijevo, srce, štitnjača, ali i jetra. Suprotno očekivanjima, pokazalo se da je ACE2 receptor više prisutan na kolangiocitima nego na hepatocitima. Štoviše, na...
-
-
Utjecaj COVID-19 pandemije na dijagnosticiranje zloćudnih bolesti
-
Tihana Kuljiš U tijeku pandemije COVID-19 došlo je do ometanja procesa u zdravstvu i promjena u
ponašanju pacijenata što je rezultiralo smanjenjem incidencije raka za većinu
lokalizacija. Pandemija je utjecala promjenom ponašanja pacijenata koji su zbog
straha od zaraze i drugih uzroka bili manje voljni ili smanjenih mogućnosti pristupati
zdravstvenom sustavu. Osim toga, bila je i smanjena dostupnost zdravstvenih usluga
kao posljedica mobilizacije liječnika i drugih zdravstvenih radnika na...
-
-
Utjecaj COVID-19 pandemije na dijagnostiku i liječenje bolesnika u otorinolaringologiji
-
Ana-Marija Vargantolić SARS-CoV-2 virus (engl. severe acute respiratory syndrome coronavirus 2) brzo se proširio diljem svijeta. 11.03.2020. godine Svjetska Zdravstvena Organizacija (World Health Organization - WHO) proglasila je COVID-19 (engl. coronavirus disease 2019) pandemijom. SARS-CoV-2, kao i drugi virusi iz porodice Coronaviridae, živi u sluznici gornjeg respiratornog trakta (nazofarinksu) te se prenose kapljično i aerosolom prilikom bliskog kontakta. Infektivne čestice ulaze u tijelo kroz sluznicu...
-
-
Utjecaj COVID-19 pandemije na liječenje pacijentica s novootkrivenim karcinomom dojke u KB Dubrava
-
Ana Jozepović UVOD: Karcinom dojke je najčešći karcinom u ženskoj populaciji u svijetu i uzrokuje oko 20% smrti žena od karcinoma. Svake godine se u Hrvatskoj dijagnosticira oko 2800 novih slučajeva karcinoma dojke. Iznimno je važno dijagnosticirati karcinom dojke u ranom stadiju zbog boljeg ishoda liječenja. ----- CILJ: Cilj ovog istraživanja je retrospektivno evaluirati utjecaj COVID-19 pandemije na liječenje pacijentica s novootkrivenim karcinomom dojke u Kliničkoj bolnici Dubrava, kroz...
Pages
