Pages
-
-
Kvaliteta života pacijenata nakon kemoterapije
-
Monika Jurić Naziv karcinom bronha i pluća upotrebljava se za zloćudne tumore koji nastaju iz stanica
respiracijskog epitela – bronha, bronhiola i alveola. Karcinom bronha i pluća najučestalija je
lokalizacija maligne bolesti u muškaraca, a pri vrhu je učestalosti u žena. Zloćudna epitelna
varijanta raste vrlo često asimptomatski te se brzo širi u druge organe.
Najviše i najranije dokazan i ispitivan čimbenik rizika za nastanak raka pluća je pušenje
cigareta. Primarna prevencija...
-
-
Kvaliteta života pacijenata s fenilketonurijom u Hrvatskoj
-
Maja Alaber UVOD: Fenilketonurija je rijetki nasljedni poremećaj metabolizma aminokiseline fenilalanina s incidencijom u Hrvatskoj od oko 1 na 8300 novorođenčadi. Liječenje fenilketonurije uključuje doživotnu strogu niskoproteinsku dijetu te uzimanje pripravaka aminokiselina bez fenilalanina. Ideja liječenja je održavanje niskih netoksičnih koncentracija fenilalanina u krvi koje sprječavaju mentalno zaostajanje. Iako sprječava neurokognitivne simptome bolesti, stroga dijetna terapija...
-
-
Kvaliteta života slijepih i slabovidnih osoba
-
Anica Desić Sljepoća je uvijek bila i bit će jedan od težih invaliditeta, stoga je neophodno pratiti
specifične potrebe i probleme slijepih osoba. Iako ovoj populaciji upravo moderna tehnologija
uvelike olakšava život i dalje je nužna ljudska podrška kroz permanentni rad i pomaganje
svakom pojedincu koji je pogođen ovom vrstom invaliditeta. Da bi neka osoba bila neovisna
potrebno je osigurati određene preduvjete. Jedan od najvažnijih preduvjeta neovisnog
življenja svake osobe,...
-
-
Kvaliteta života u bolesnika nakon transplantacije pluća
-
Tanja Zovko Kvaliteta života je postala istaknuti predmet interesa u psihologiji, biometriji,filozofiji,socijalnim znanostima, kliničkoj medicini i zdravstvenoj zaštiti zadnjih dvadeset godina. Pitanje čimbenika osobne kvalitete života vrlo je aktualno kako na području psihologije tako i na području zdravstvene zaštite kroničnih bolesnika, a i otvorene populacije. Kada se govori o kvaliteti života misli se na zadovoljstvo zdravstvenim stanjem, postignućima u životu, odnosima sa bližnjima,...
-
-
Kvaliteta života u bolesnika s benignom hiperplazijom prostate
-
Matija Blažeka Benigna hiperplazija prostate (BHP) kronična je bolest i jedna je od najčešćih bolesti muškaraca starijih od 50 godina. Kako populacija svake godine sve više i više stari tako se učestalost bolesti povećava. Bolest ima veliki utjecaj na kvalitetu života bolesnika, ali i njihovih partnera i obitelji. Kod benigne hiperplazije prostate dolazi do povećanja prostate i time do kompresije prostatične uretre i pojave simptoma koje nazivamo simptomi donjeg urinarnog trakta (LUTS - lower...
-
-
Kvaliteta života u bolesnika s karcinomom prostate liječenih hormonskom terapijom
-
Farah Al-Khazae Rak prostate najčešći je oblik raka u muškaraca i drugi vodeći uzrok smrtnosti muškaraca u
svijetu. U Hrvatskoj je po učestalosti prvi najčešći zloćudni tumor, a drugo mjesto zauzima rak
traheje, bronha i pluća. U 2019. g. od raka prostate u Hrvatskoj je obolio 2731 muškarac što
čini 20% od ukupnog broja muškaraca oboljelih od raka. Najčešće pogađa muškarce nakon 50.
godine života, a vrhunac pojavnosti je dob od 70 do 74 godine. Obično ima indolentan, ali
...
-
-
Kvaliteta života u bolesnika s kroničnim bubrežnom insuficijencijom na dijalizi nakon transplantacije bubrega
-
Jozefina Franjković Cilj istraživanja ovog rada bio je utvrditi da li se razlikuje kvaliteta života bolesnika s kroničnom bubrežnom insuficijencijom na dijalizi, od bolesnika kojima je presađen bubreg i kakvo je njihovo psihičko i fizičko zdravlje. U ovo istraživanje bila su uključena 72 ispitanika, 36 muškog i 36 ženskog spola prosječne dobi od 52,89 ± 11,73 godine. Kao mjerni instrument o kvaliteti života korišten je upitnik SF-36. Deskriptivnom statistikom dobiveni rezultati pokazali su...
-
-
Kvaliteta života u oboljelih od miastenije gravis
-
Sven Jevtić Ovaj rad bavi se pregledom istraživanja kvalitete života bolesnika s miastenijom gravis. Miastenija gravis spada u autoimune bolesti, a najčešći simptomi su mišićna slabost i umor. Bolest uzrokuju protutijela usmjerena na receptore u neuromišićnoj spojnici. Miastenija gravis može se klasificirati u skupine ovisno o protutijelima i kliničkoj slici. Prognoza i liječenje razlikuju se među skupinama. Pri dijagnosticiranju miastenije gravis koriste se klinički testovi,...
-
-
Kvaliteta života u postmenopauzi
-
Daria Ljubas S obzirom da se produljuje očekivani životni vijek, žene su u stanju stalnog manjka estrogena jednu trećinu života, a ako računamo da pad estrogena i simptome koje on uzrokuje žene počinju proživljavati i 2-8 godina ranije, taj udio se penje na polovicu. Pad estrogena i drugih spolnih hormona u perimenopauzi i kasnijoj postmenopauzi izaziva razne simptome koji uvelike smanjuju kvalitetu života, ne samo zdravstvenu, nego i emocionalnu, seksualnu i socijalnu domenu, a na udaru je...
-
-
Kvaliteta života zdravstvenih djelatnika u hitnoj medicini
-
Alma Lozančić Tijekom posljednjeg desetljeća pojavilo se veliko zanimanje za istraživanjem psihosocijalnih aspekata radnog okruženja zdravstvenih djelatnika. Razlog tomu vjerojatno je izloženost visokim razinama stresa na radnom mjestu, nezadovoljstva, a samim time se javlja i povećan rizik sindroma izgaranja na poslu što rezultira i čestim konfliktima u radnom okruženju.
Zdravstveni djelatnici u hitnoj medicinskoj službi (HMS) izloženi su visokim razinama stresa na svome radnom mjestu....
-
-
Kvaliteta života članova obitelji oboljelog od depresivnog poremećaja
-
Jagoda Nikić Depresivni poremećaj vrlo je čest u moderno doba jer je današnjica obilježena brzim i stresnim življenjem, što se smatra jednim od glavnih čimbenika rizika za razvoj depresije. Depresija značajno djeluje na funkcioniranje osobe te dovodi do teškoća u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, čak i onih najosnovnijih. Međutim, depresija ne zahvaća samo oboljelu osobu, već čitavu obitelj. Dok su tisuće studija publicirane o depresivnim bolesnicima, njihovi njegovatelji su jako...
-
-
Kvaliteta života žena sa sindromom policističnih jajnika
-
Lea Bilandžić Sindrom policističnih jajnika (PCOS) smatra se najčešćom endokrinopatijom u žena reproduktivne dobi kojemu etiologija još uvijek nije u potpunosti razjašnjena, a prevalencija mu iznosi 15-22% ako se primjenjuju Rotterdamski kriteriji za postavljanje dijagnoze. Oni obuhvaćaju poremećaje menstruacijskog ciklusa, hiperandrogenemiju te policističan izgled jajnika na ultrazvuku, a najmanje 2 od navedenih 3 moraju biti prisutna za pravilno postavljanje dijagnoze. Klinička slika PCOS-a...
Pages
