Paginacija

Kardiotoksičnost onkološke terapije
Kardiotoksičnost onkološke terapije
Luka Šimek
Onkološka terapija sastoji se od kirurškog liječenja, kemoterapije i radioterapije koje na različite načine djeluju na zdravo i tumorsko tkivo. Primjena onkološke terapije može biti sustavna (kemoterapija) ili lokalna (radioterapija). Nažalost, primjena iste dovodi do mogućih oštećenja tkiva, a jedan od oblika oštećenja je kardiotoksičnost. Ta pojava može se manifestirati na razne načine i uzrokovati širok raspon kliničkih stanja i simptoma od asimptomatskih promjena...
Kardiovaskularne bolesti u osoba s Turnerovim sindromom
Kardiovaskularne bolesti u osoba s Turnerovim sindromom
Monika Tokić
Turnerov je sindrom kromosomopatija koja se javlja u žena, a kod koje je prisutan samo jedan normalan X kromosom, dok drugi ili nedostaje ili je strukturno promijenjen. Navedena abnormalnost može biti prisutna u svim ili jednom dijelu stanica. Ovisno o kariotipu postoje brojne različite fenotipske manifestacije ovog sindroma, no ono što im je svima zajedničko jest nizak rast i manjak estrogena. Kao glavni uzrok velikog morbiditeta i mortaliteta ističu se kardiovaskularne bolesti. Iako...
Kardiovaskularni ishodi u bolesnika s opstruktivnom apnejom tijekom sna
Kardiovaskularni ishodi u bolesnika s opstruktivnom apnejom tijekom sna
Andreja Šajnić
Opstruktivna apneja tijekom spavanja je najčešći poremećaj disanja u spavanju i povezuje se s povećanim rizikom za nastanak kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih ishoda kao što su: arterijska hipertenzija, koronarna bolest srca, srčane aritmije, zatajenje srca, moždani udar, plućna hipertenzija, zatajenje desne strane srca i iznenadnom srčanom smrću. Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u općoj populaciji, a opstruktivna apneja tijekom spavanja je neovisni faktor...
Kardiovaskularni rizik u bolesnika s autoimunim bolestima i kroničnom bubrežnom bolesti
Kardiovaskularni rizik u bolesnika s autoimunim bolestima i kroničnom bubrežnom bolesti
Marina Jurin
Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u svijetu. Tradicionalni kardiovaskularni rizični čimbenici uključuju dob, spol, pušenje, povišen krvni tlak, hiperkolesterolemiju i šećernu bolest. Kardiovaskularni rizik bolesnika sa sistemskim lupusom i reumatoidnim artritisom upućuje na prijevremenu aterosklerozu, i ne može se objasniti samo tradicionalnim KV rizicima. Pacijenti sa SLE imaju 5-8 puta veću učestalost koronarne bolesti nego opća populacija, što se povezuje s...
Kardiovaskularni rizik u žena
Kardiovaskularni rizik u žena
Anja Bimbašić
Uvod: Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti žena u Europi i svijetu. Žene imaju lošije ishode bolesti i viši mortalitet. Često isti rizični čimbenik kod žena donosi viši rizik od kardiovaskularnih incidenata, u usporedbi s istim rizičnim faktorima kod muškaraca. Specifičnosti kardiovaskularnih bolesti u žena su nedovoljno proučene, nedovoljno prepoznate, nedovoljno dijagnosticirane i posljedično tome nedovoljno liječene. ----- Cilj: Cilj rada je istražiti...
Kasni rezultati angiointervencijskih metoda u bolesnika s perifernom obstruktivnom bolešću arterija
Kasni rezultati angiointervencijskih metoda u bolesnika s perifernom obstruktivnom bolešću arterija
Nikolina Tremljan
Periferne bolesti arterija su okludirajuće, stenozirajuće bolesti aorte i njenih ogranaka, a koje ne uključuju bolesti koronarnih arterija te se prezentiraju klaudikacijama. Etiološki čimbenici su brojni, od hipertenzije, šećerne bolesti, genetike, dislipidemije, pušenja. Dijagnostičke metode uključuju anamnezu, kompletni fizikalni pregled donjih ekstremiteta i pulzacija arterija. U dijagnozi bolesnika s PAB-om je jako koristan ABI, omjer tlaka na razini gležnja u odnosu na tlak...
Keratokonus
Keratokonus
Borna Rupčić
Keratokonus je najčešća ektatička degenerativna bolest rožnice, koja uzrokuje progresivne strukturne promjene i dovodi do postupne pojave stožastog, nepravilnog, centralnog izbočenja te progresivnog stanjenja same rožnice. Bolest zahvaća osobe oba spola i svih etniciteta, s najvećom pojavnošću u osoba između 20. i 30. godine života, a prevalencija i incidencija bolesti pokazuju značajne varijacije diljem svijeta. Keratokonus je bolest čija točna etiologija i mehanizam...
Ketoacidoza u djece lječenih u jedinici intenzivnog liječenja
Ketoacidoza u djece lječenih u jedinici intenzivnog liječenja
Besa Osmani
Ketoacidoza je stanje metaboličke acidoze uzrokovane visokom koncentracijom ketonskih tijela u krvi i tkivima. Ketonska tijela nastaju zbog beta oksidacije masnih kiselina usred poremećenog metabolizma ugljikohidrata. Najčešće, stanje ketoacidoze nastaje kao komplikacija diabetesa mellitusa te se očituje voćnim zadahom, dispnejom, mučninom i povraćanjem, poremećajem mentalnog statusa, dehidracijom, gubitkom težine te, u uznapredovalom stadiju, komom i smrću. Simptomi ovise o...
Kimerični režnjevi u rekonstrukciji defekata glave i vrata
Kimerični režnjevi u rekonstrukciji defekata glave i vrata
Viliam Tomljenović
Po Hallockovoj definiciji, kimerični režanj predstavlja skup multiplih režnjeva od kojih svaki ima zasebnu vaskularnu opskrbu, ali su sve pojedinačne žile takvoga režnja povezane na jedinstvenu krvožilnu peteljku. Jedinstvena krvožilna peteljka podrazumijeva uspostavljanje jedne mikrovaskularne anastomoze u usporedbi s multiplim anastomozama u rekonstrukciji defekata višestrukim slobodnim režnjevima. Navedeno značajno smanjuje operativno vrijeme i rizik nastanka perioperativnih...
Kineziterapija u rehabilitaciji osoba s multiplom sklerozom
Kineziterapija u rehabilitaciji osoba s multiplom sklerozom
Filip Zekić
Skup mišićnih vlakana inerviranih jednim motoneuronom nazivamo motoričkom jedinicom. Glavni motorički put za voljne pokrete je kortikospinalni put. U prijenosu živčanih impulsa, glavnu ulogu ima akson, a za njegovu zaštitu i brzi prijenos impulsa odgovornim se smatra mijelin. Najpoznatija demijelinizacijska bolest je multipla skleroza, koja zahvaća središnji živčani sustav, a smatra se rezultatom interakcije genetskih i okolišnih čimbenika. Relapsno remitirajući oblik...
Kirurgija aorte kod Stanford A disekcije
Kirurgija aorte kod Stanford A disekcije
Luka Ostojić
Aorta je početna i najveća arterija ljudskog tijela koja dovodi krv bogatu kisikom u sve dijelove tijela. Razvoj aorte započinje u 3. tjednu gestacije. Aortalni zid se sastoji od unutarnjeg, srednjeg i vanjskog sloja. Disekcija aorte nastaje kao posljedica razdora unutarnjeg sloja i prodora krvi između unutrašnjeg i srednjeg sloja, pri čemu dolazi do njihovog razdvajanja. Tip A disekcija nastaje kada se razdor dogodi u ascendentnom dijelu aorte, potencijalno je smrtonosno stanje koje...
Kirurgija kompleksnih ventralnih hernija trbušne stijenke
Kirurgija kompleksnih ventralnih hernija trbušne stijenke
Michael Hasanec
Literatura koja se bavi kirurgijom kompleksnih ventralnih hernija trbušne stijenke u hrvatskoj medicini je slabo zastupljena te su nova saznanja nužno potrebna kirurzima kako bi uspješnije liječili ovaj složen skup kirurških bolesti. Kompleksne ventralne hernije trbušne stijenke se mogu definirati po veličini i lokaciji, kontaminaciji i stanju mekih česti, anamnezi pacijenta i rizičnim faktorima te po kliničkim scenarijima. Postoji više kirurških tehnika koje se koriste u...

Paginacija