Paroksizmalna fibrilacija atrija kao mogući uzrok moždanog udara

diplomski rad

• Naslov (engleski): Paroxysmal atrial fibrillation as a potential cause of stroke
• Autor: Filip Stevanja
• Mentor: Branko Malojčić (mentor)
• Član povjerenstva: Zdravka Poljaković (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Mario Habek (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Branko Malojčić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Medicinski fakultet; (KATEDRA ZA NEUROLOGIJU); Zagreb
• Datum i država obrane: 2024-07-12, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO; Kliničke medicinske znanosti; Neurologija

Sažetak

Moždani udar jedan je od vodećih uzroka smrtnosti i invaliditeta u svijetu s incidencijom koja je trenutačno u porastu. Ishemijski moždani udar čini oko 80% moždanih udara i nastaje zbog arterijske okluzije i posljedičnog infarkta irigacijskog područja okludirane arterije. Postoji niz čimbenika koji mogu uzrokovati ishemijski moždani udar, a poznavanje specifičnog uzroka važno je radi odabira odgovarajuće terapijske i preventivne strategije. Trenutačno se kod otprilike 30% svih ishemijskih moždanih udara ne uspije sa sigurnošću dokazati uzrok te se takvi moždani udari zajednički nazivaju kriptogeni. Embolijski moždani udar nepoznata izvora obuhvaća podskup kriptogenih moždanih udara čiji je mehanizam nastanka embolija, ali izvor embolusa nije poznat. Fibrilacija atrija prokoagulantno je stanje, prisutno kod 1,5% opće populacije, koje povećava rizik od moždanog udara za 5 puta. Danas se nedijagnosticirana paroksizmalna forma fibrilacije atrija smatra najvjerojatnijim uzrokom velikog broja kriptogenih moždanih udara. Produljeno elektrokardiografsko praćenje trenutačno predstavlja najbolju dijagnostičku metodu za uspješno dijagnosticiranje paroksizmalne fibrilacije atrija te, posljedično, dokazivanje uzroka moždanog udara. Kod pacijenata kod kojih se fibrilacija atrija uspije dijagnosticirati moguće je provesti niz terapijskih intervencija pomoću kojih se može prevenirati nastanak moždanog udara. Peroralna antikoagulantna terapija danas predstavlja zlatni standard u prevenciji moždanog udara kod oboljelih od fibrilacije atrija.

Sažetak (engleski)

Stroke is among the leading causes of death and disability worldwide with its incidence currently on the rise. Ischemic stroke accounts for 80% of all strokes and occurs when an irrigating vessel to the brain is occluded. Numerous mechanisms can result in ischemic stroke and identifying individual stroke etiology is important since preventive and therapeutic strategies are tailored toward individual stroke causes. Currently, the cause of approximately 30% of all strokes remains unresolved after routine evaluation and are subsequently classified as cryptogenic. Embolic stroke of undetermined source is a subtype of cryptogenic ischemic stroke which occurs due to embolism of unknown origin. Atrial fibrillation is procoagulative condition resulting in a fivefold increased risk of stroke, with the overall prevalence of 1,5%. The undiagnosed paroxysmal atrial fibrillation is currently suspected to be the cause of many cryptogenic strokes. Prolonged cardiac monitoring improves the detection rate of paroxysmal atrial fibrillation which subsequently results in increased rate of specific stroke etiology identification. Patients with confirmed atrial fibrillation are candidates for numerous stroke prevention strategies, with the oral anticoagulant therapy being the first and foremost one.

• Ključne riječi: moždani udar; ishemijski moždani udar; kriptogeni moždani udar; embolički moždani udar nepoznata izvora; paroksizmalna fibrilacija atrija; peroralna antikoagulantna terapija
• Ključne riječi (engleski): stroke; ischemic stroke; cryptogenic stroke; embolic stroke of undetermined source; paroxysmal atrial fibrillation; oral anticoagulant therapy
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:105:484661
• Studijski program: Naziv: Medicina; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski; Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica medicine (dr. med.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2024-07-03 09:00:54