| Sažetak | Cilj ovog doktorskog rada bio je utvrditi imaju li bolesnici s hipertenzivnom urgencijom značajno višu brzinu pulsnog vala (PWV) i amplitudu R zupca u odvodu aVL EKG-a (RaVL) u odnosu na oboljele od arterijske hipertenzije i zdrave osobe te dobivene vrijednosti povezati s izračunatim SCORE 2 KV rizikom za iste ispitanike. Ostali ciljevi bili su provjeriti postoji li značajna razlika između procijenjene vrijednosti PWV-a (ePWV) i oscilometrijski izmjerenih vrijednosti PWV-a u svih ispitanika te jesu li vrijednosti PWV-a više u ispitanika u kojih izostaje pad noćnog tlaka u odnosu na one s fiziološkim padom noćnog tlaka.
Učinjeno je presječno istraživanje u kojem je uključeno ukupno 339 ispitanika (164 muškarca i 175 žena). Oboljeli od arterijske hipertenzije s hipertenzivnom urgencijom (N = 100) bili su bolesnici koji su zatražili hitnu medicinsku pomoć na KB-u Merkur nakon koje im je isključeno postojanje akutnog oštećenja ciljnih organa. Ostali ispitanici izabrani su nasumično s popisa osiguranika četiri ordinacije obiteljske medicine uz jasno definirane kriterije. Prema rezultatima učinjenog kontinuiranog mjerenja arterijskog tlaka (KMAT) podijeljeni su u još dvije skupine (hipertenzivne bez hipertenzivne urgencije [N = 134] i zdrave ispitanike [N = 105]), a svi ispitanici dodatno su podijeljeni i u tri dobne skupine (40 – 49, 50 – 59, te 60 – 70 godina). Svim ispitanicima određeni su osnovni laboratorijski parametri, utvrđen profil pada noćnog tlaka (dipping profil), izračunati SCORE, SCORE 2 KV rizik i ePWV, oscilometrijski izmjeren PWV te učinjen EKG zapis iz kojeg su izračunati Sokolow-Lyonov i Cornellov indeks te izmjeren RaVL. Bilježeno je korištenje antihipertenzivne i statinske terapije, tjelesna masa i visina ispitanika u svrhu izračuna indeksa tjelesne mase te procijenjena bubrežna funkcija pomoći CKD-EPI formule. Za usporedbu kontinuiranih varijabli između tri skupine ispitanika korištena je ANOVA (post-hoc Tukeyev test), dok je analiza povezanosti varijabli učinjena pomoću Spearmanove korelacije i multivarijatnog linearnog regresijskog modela (stepwise metoda). Točnost predviđanja KV rizika za PWV, RaVL i ePWV naprema SCORE 2 tablicama provjerena je ROC analizom. Korišteni statistički programi bili su Statistica v.12.0. i MedCalc v.22.9.
Ispitanici muškog spola bili su mlađi od žena (54,69 ± 8,09 vs. 57,55 ± 7,52 godina; p < 0,001) te su imali više vrijednosti indeksa tjelesne mase, prosječne vrijednosti tlakova na KMAT-u, urata, RaVL te SCORE KV rizik. Razlike između spolova u vrijednosti PWV-a nisu pronađene. Skupina ispitanika s arterijskom hipertenzijom i hipertenzivnom urgencijom imala je značajno najviše vrijednosti izmjerenog PWV-a (9,50 ± 1,32 m/s), RaVL-a (0,76 ± 0,24 mV) te ePWV-a (10,08 ± 1,25 m/s) u odnosu na ostale dvije skupine ispitanika. Ovi ispitanici imali su i najviše vrijednosti poznatih čimbenika KV rizika, dok su se u svih ispitanika povećanje dobi, RaVL-a, srednjeg arterijskog tlaka, glukoze natašte i triglicerida pokazali kao nezavisni prediktori povećanja PWV-a. S druge strane, Cornellov indeks, srednji arterijski tlak, PWV, indeks tjelesne mase, sniženje koncentracije kalija i dobi pokazali su se kao prediktori povećanja RaVL-a. Iako su vrijednosti ePWV-a bile za 0,5 – 0,8 m/s više od PWV-a, pronađena je snažna pozitivna korelacija između ePWV-a i PWV-a. Utvrđene su granične vrijednosti za PWV i RaVL (PWVao viši od 7,0 m/s [40 – 49 godina], 8,0 m/s [50 – 59 godina] te 8,6 m/s [60 – 70 godina], osjetljivost 65 %, specifičnost 82 %; RaVL > 0,40 mV [sve dobne skupine], osjetljivost 58 %, specifičnost 74 %) iznad kojih postoji oštećenje ciljnih organa, odnosno visok KV rizik. Skupina zdravih ispitanika imala je 10 % ispitanika s visokim KV rizikom prema PWV-u, a čak 44 % prema SCORE 2 tablicama, dok je istovremeno u skupini s hipertenzivnom urgencijom 75 %, odnosno 89 % ispitanika imalo visoki KV rizik. Utvrđena je dvosmjerna povezanost između povećanja PWV-a i povećanja RaVL-a u svim skupinama, a isto je pronađeno i za SCORE 2 KV rizik. Skupine ispitanika u kojih izostaje fiziološki pad noćnog tlaka (non-dipper i inverzni dipper profil) imale su najviše vrijednosti PWV-a i RaVL-a u svakoj dobnoj skupinini, a u čak dvije trećine ispitanika s hipertenzivnom urgencijom i trećini zdravih ispitanika izostao je normalan pad noćnog tlaka. Isti ispitanici su imali i najviši SCORE i SCORE 2 rizik, bez statistički značajne povezanosti s ukupnim padom noćnog tlaka i dobnim skupinama. Ovi ispitanici imali su značajno više vrijednosti srčane frekvencije, glukoze natašte i indeksa tjelesne mase, te niže vrijednosti procijenjene bubrežne funkcije u odnosu na ispitanike s urednim dipper profilom, što se također povezuje s visokim KV rizikom. Četvrtina ispitanika s hipertenzivnom urgencijom nije koristila niti jedan antihipertenziv, a 7 % imalo je samo jedan antihipertenziv u stalnoj terapiji. LDL kolesterol bio je viši od 4,9 mmol/L u 12 %, a između 2,6 i 4,9 mmol/L u njih čak 72 %, no manje od 10 % ispitanika koristilo je statinsku terapiju.
Osim procjene KV rizika prema SCORE 2 modelu, ovo istraživanje predstavlja potencijalnu korist provođenja potpune obrade u svih oboljelih od arterijske hipertenzije i zdravih osoba sa sindromom bijele kute pomoću KMAT-a, EKG-a, oscilometrijskog mjerenja PWV-a te laboratorijskih nalaza već u okviru obiteljske medicine u cilju ranog prepoznavanja bolesnika s visokim KV rizikom, postojanja oštećenja ciljnih organa i ranog početka adekvatne intervencije za prevenciju KV događaja i KV smrtnosti. Rezultate je potrebno potvrditi prospektivnim multicentričnim međunarodnim istraživanjima na većem broju ispitanika kako bi se preciznije odredile granične vrijednosti PWV-a i RaVL-a u svrhu utvrđivanja njihove stvarne primjenjivosti i koristi u kliničkoj praksi. |
| Sažetak (engleski) | The aim was to determine whether, compared to patients with arterial hypertension (AH) and healthy individuals, patients with hypertensive urgency (HU) have a higher pulse wave velocity (PWV), estimated PWV (ePWV) and R wave amplitude in the aVL lead (RaVL).
This cross-sectional study included 339 participants with AH and HU (100), AH without HU (134) and healthy subjects (105). Basic laboratory parameters were determined, ambulatory blood pressure monitoring was performed, SCORE 2 cardiovascular (CV) risk and ePWV were calculated, PWV was measured oscillometrically, and an ECG recording was made. ANOVA, Spearman's correlation, multivariate linear regression, and ROC were performed in statistical analyses.
Participants with AH and HU had the highest PWV values (9.50±1.32 m/s), RaVL (0.76±0.24 mV), and ePWV (10.08±1.25 m/s). The increase in RaVL was an independent predictor of PWV increase. Threshold values for a high CV risk were PWV >7.0 m/s (40-49 years), >8.0 m/s (50-59 years), >8.6 m/s (60-70 years), and RaVL >0.40 mV.
Participants with AH and HU had the highest PWV and RaVL values compared to those without HU and healthy individuals highlighting the importance of performing a complete workup already within the family medicine, aiming early identification of high-risk patients and target organ damage. |
