diplomski rad
Akutno bubrežno zatajenje i bubrežna nadomjesna terapija u bolesnika s infektivnim bolestima

Mirjana Vranjican (2016)
Sveučilište u Zagrebu
Medicinski fakultet
KATEDRA ZA INFEKTOLOGIJU
Podaci o radu
NaslovAkutno bubrežno zatajenje i bubrežna nadomjesna terapija u bolesnika s infektivnim bolestima
AutorMirjana Vranjican
Voditelj/MentorRok Čivljak (mentor)
Sažetak rada
U radu je prikazan pregled patogeneze, dijagnostike, liječenja i prevencije akutnog bubrežnog zatajenja s nekim specifičnostima vezanima za bolesnike oboljele od infektivnih bolesti. U uvodu je dan pregled egzokrine i metaboličke, te endokrine funkcije bubrega. Raspravlja se o bubrežnom zatajenju definiranom kao nemogućnost bubrega da izlučuje toksične supstancije i višak tekućine iz organizma, te se govori o razlikama između akutnog i kroničnog bubrežnog zatajenja, a prikazane su i neke specifičnosti burežnog zatajenja kod bolesnika oboljelih od infektivnih bolesti. Akutno bubrežno zatajenje je češće kod kritičnih bolesnika, bolesnika s infektivnim bolestima i onih koji se liječe u jedinicama intenzivnog liječenja (JIL). Prikazani su međunarodno prihvaćeni dijagnostički i klasifikacijski kriteriji bubrežnog zatajenja (RIFLE i AKIN kriteriji). Liječenje ABZ uključuje konzervativne mjere, a zatim i različite metode bubrežne nadomjesne terapije (BNT). Cilj BNT je odstranjivanje toksičnih tvari i viška tekućine iz krvotoka, odnosno regulacija neravnoteže tekućine i elektrolita. U radu se govori o pogodnostima i nedostacima kontinuirane, odnosno intermitentne bubrežne nadomjesne terapije. Trenutno se preferira kontinuirana BNT, premda nema jasnih dokaza o njenoj prednosti nad intermitentnom BNT. Prikazane su indikacije za BNT, te se naglašava utjecaj pravovremenog započinjanja BNT na smanjenje mortaliteta. Novija istraživanja ukazuju da je preopterećenje volumenom kod kritičnih bolesnika s akutnim bubrežnim oštećenjem (ABO) povezano s lošijim ishodom bolesti, te da je raniji početak BNT povezan s većim preživljavanjem. Sažeto su objašnjene fizikalne i tehničke osnove dijalize. Naglašena je važnost prevencije ABO primjerenim liječenjem i održavanjem ravnoteže volumena i krvnog tlaka
Ključne riječiakutno bubrežno zatajenje kontinuirana bubrežna nadomjesna terapij infektivne bolesti kritični bolesnici
Naslov na drugom jeziku (engleski)Acute renal failure and renal replacement treatment in patients with infectious diseases
Povjerenstvo za obranuMarko Kutleša (predsjednik povjerenstva)
Goran Tešović (član povjerenstva)
Rok Čivljak (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski/stručni stupanjSveučilište u Zagrebu
Medicinski fakultet
Ustrojstvena jedinica niže razineKATEDRA ZA INFEKTOLOGIJU
MjestoZagreb
Država obraneHrvatska
Znanstveno područje, polje, granaBIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Vrsta studijasveučilišni
Stupanjdiplomski
Naziv studijskog programaSestrinstvo
Akademski / stručni nazivmagistar/magistra sestrinstva
Kratica akademskog / stručnog nazivamag. med. techn.
Vrsta radadiplomski rad
Jezik hrvatski
Datum obrane2016-09-29
Sažetak rada na drugom jeziku (engleski)
The aim of this paper is general overview of pathogenesis, diagnostic procedures, and current management of renal failure in critically ill patients, including patients with infectious diseases, with overwiew of various modes of renal replacement therapy. Introductory section reviews exocrine, metabolic, and endocrine functions of kidney. Renal failure, defined as inability of the kidney to remove toxic solutes and volume overload, is discussed. Acute renal failure is more prevalent in critically ill patients, patients with infection, and patients in intensive care units. International diagnostic and classification criteria of renal failure (RIFLE and AKIN) are reviewed. Management of acute renal failure include conservative measures and, ultimately, renal replacement therapy (RRT). In principle, the goal of RRT should be removal of toxic solutes and volume overload, i.e. regulation of fluid and electrolyte imbalance. Currently, preferable methods of RRT are methods of continuous RRT although there are still no unequivocal evidence of their advantage over intermittent RRT. Number of new clinical trials indicate that volume overload in critically ill patients with acute kidney injury (AKI) is associated with worse outcome, and that earlier initiation of RRT is associated with better survival. Prevention of AKI with adequate treatment, maintenance of volume balance and blood pressure is emphasized.
Ključne riječi na drugom jeziku (engleski)acute renal failure continuous renal replacement therapy infectious diseases critically ill patients
Vrsta resursatekst
Prava pristupaRad u otvorenom pristupu
Uvjeti korištenja radahttp://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/
URN:NBNhttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:826852
PohranioLovela Machala Poplašen