Algoritam liječenja manične epizode

diplomski rad

• Naslov (engleski): Treatment algorythms in management of manic episode
• Autor: Luka Županović
• Mentor: Miroslav Herceg (mentor)
• Član povjerenstva: Neven Henigsberg (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Dražen Begić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Miroslav Herceg (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Medicinski fakultet; (KATEDRA ZA PSIHIJATRIJU I PSIHOLOŠKU MEDICINU); Zagreb
• Datum i država obrane: 2021-07-16, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO; Kliničke medicinske znanosti; Psihijatrija

Sažetak

Manija i hipomanija su karakteristično obilježje bipolarnog afektivnog poremećaja. Pri istraživanju manične epizode i njezinih podtipova vrlo je važno proučavati ih u kontekstu bipolarnog poremećaja. Iako je manija promatrana kao primarni simptom psihijatrijske bolesti, ona se također može pojaviti kao sekundarni simptom nastao uslijed neurološke bolesti, traumatske ozljede glave, zloupotrebe droga i širokog spektra organskih uzroka. Procijenjena globalna prevalencija bipolarnog poremećaja iznosi 1%. Manična epizoda je karakterizirana vremenskim periodom tijekom kojeg je bolesnik razdražljiv, povišenog raspoloženja i životne energije uz prisutnost brojnih oblika pretjeranog i ekstremnog ponašanja. Manični bolesnici se često prezentiraju psihotičnom simptomatologijom kao što su deluzije i halucinacije što se pridodaje maničnim simptomima te ih dodatno disocira od stvarnosti. Velike studije provedene na inicijativu WHO-a ukazuju na činjenicu kako bipolarni poremećaj ima relativno veliki utjecaj na globalno opterećenje bolestima upravo zbog značajnog utjecaja na broj dana tijekom kojih pacijent nije sposoban obavljati svoju društvenu ulogu. Dijagnoza manične epizode se postavlja kada su zadovoljeni svi kriteriji propisani u DSM-u 5. Kompleksnost bipolarnog poremećaja, a time i manične epizode, zahtjeva multidimenzionalan pristup liječenju. Osnova farmakološke terapije manične epizode su stabilizatori raspoloženja i antipsihotici, a u kliničkoj praksi se mogu primjenjivati kao monoterapija te kao kombinirana terapija. Dostupne su i brojne adjuvantne metode kao što su elektrokonvulzivna terapija te psihosocijalne intervencije. Upravo zbog raznolikosti i kompleksnosti bipolarnog poremećaja važno je izabrati uspješnu terapijsku strategiju u cilju prevencije ponavljanja epizoda i relapsa. Međunarodnim smjernicama definirani i propisani algoritmi liječenja akutne manične epizode predstavljaju nezamjenjivi alat kojim se koriste kliničari pri donošenju odluka i odabiru najefikasnije terapijske strategije. Iako se terapijski algoritmi ponekad ne mogu direktno primijeniti na pojedine bolesnike, njihovo unaprjeđenje je ključno u cilju postizanja preciznije i učinkovitije personalizirane medicine.

Sažetak (engleski)

Mania/hypomania is the hallmark feature of bipolar disorder. When observing forms of manic episode, both full and subsyndromal, it is important that it can rarely be separated from pathological entity of bipolar disorder. Although mania can be a primary psychiatric disorder, it can also occur as a symptom of a neurologic disorder, traumatic brain injury, drug abuse or a wide variety of organic pathologies. An estimated prevalence of bipolar disorder is 1% worldwide. A manic episode is characterized by a sustained period of abnormally elevated or irritable mood, intense energy, racing thoughts, and other extreme and exaggerated behaviors. People can also experience psychosis, including hallucinations and delusions, which indicate a separation from reality. Epidemiological studies carried out by WHO suggest its considerable impact on global burden of disease due to its significant impact on a number of days out of role. Diagnosis of manic episode is made by a clinician when criteria, defined by DSM-5, is sufficiently fulfilled. Approach to treatment should be multidimensional mainly because bipolar disorder is a complex and heterogeneous disease. The mainstay of pharmacological management are mood stabilizers and antipsychotic. In clinical practice they can be used as both, combination therapy and monotherapy. Plenty of additional treatment methods are available such as electroconvulsive therapy and psychosocial interventions. Due to its heterogeneity bipolar disorder should be appropriately controlled for the sole purpose of reoccurrence and relapse prevention. Guideline-driven algorithms for management of acute manic phase are state of the art tool for clinical decision making and choosing the most effective treatment strategy. Although treatment algorithms are not patient specific their improvement is crucial element of a development path to more personalized medicine.

• Ključne riječi: manična epizoda; bipolarni poremećaj; terapijski algoritmi; smjernice
• Ključne riječi (engleski): manic episode; bipolar disorder; treatment algorythms; guidelines
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:105:049251
• Studijski program: Naziv: Medicina; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski; Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica medicine (dr. med.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2022-06-07 09:20:57