Čimbenici koji utječu na adherentnost uzimanja acetilsalicilne kiseline nakon preboljelog akutnog koronarnog sindroma – iskustvo bolesnika

završni specijalistički

• Naslov (engleski): Aspirin adherence after acute coronary syndrome – Patients` experience
• Autor: Martina Beljan
• Mentor: Goranka Petriček (mentor)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Medicinski fakultet; Zagreb
• Datum i država obrane: 2023-03-28, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO; Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita; Obiteljska medicina

Sažetak

Cilj ovog istraživanja bio je istražiti i opisati iskustvo bolesnika nakon preboljelog AKS u gradu Karlovcu o čimbenicima koji utječu na adherentnost uzimanja acetilsalicilne kiseline (ASK). Namjerni uzorak ispitanika prikupljen je (uzimajući u obzir uključne i isključne kriterije) putem 4 liječnika opće/obiteljske medicine (LOM) (2 zaposlenika Doma zdravlja Karlovac i 2 LOMa iz Karlovca u koncesiji) odabranih prigodnim uzorkovanjem. Podaci su prikupljeni diskusijom metodom fokus grupa koje su snimane diktafonom te je potom napravljen transkript intervjua. U svrhu analize i interpretacije podataka korištena je kvalitativna analiza sadržaja (engl. content analysis) kojom su proizašle dvije glavne teme i četiri koncepta te 27 kategorija: čimbenici koji utječu na adherentnost uzimanja ASK (čimbenici od strane samog lijeka, čimbenici od strane zdravstvenog osoblja, čimbenici od strane pacijenata) te očekivanja bolesnika od liječnika. Većina ispitanika u ovom istraživanju pokazala je zadovoljavajuću razinu znanja o djelovanju ASK. Sukladno izjavama ispitanika, negativni čimbenici adherentnosti su u najvećoj mjeri polifarmacija i multimorbiditet, a potom nuspojave ASK. Istaknuti su slijedeći pozitivni čimbenici adherentnosti ASK: edukacija bolesnika njemu razumljivim rječnikom od strane zdravstvenog osoblja, potom povjerenje, dostupnost i kontinuitet rada LOM-a. Nadalje, podrška obitelji, kao i tehnička pomagala tzv. „sorteri“ lijekova čimbenici su koji su također pridonijeli redovitosti uzimanja lijeka. Otežavajući čimbenik ponekad je bilo radno mjesto te osobne uloge i zadaci ispitanika. Osobni motivi istaknuti od ispitanika (želja za životom i održavanje zdravlja) također su poticali ispitanike u redovitom uzimanju ASK. Bolesnici su naveli slijedeća očekivanja od liječnika u cilju veće adherentnosti na ASK: savjetovanje i edukaciju od strane LOM-a u vezi ASK-e, potom kontinuitet skrbi, dostupnost kroz razne komunikacijske kanale, i dobar odnos s liječnikom te konzultaciju sa specijalistima sekundarne zdravstvene zaštite. U cilju ostvarenja dobre adherentnosti na uzimanje ASK (posredno i bolje sekundarne prevencije KVB), preporuka je da u pacijenata koji su preboljeli AKS liječnici u svakodnevnom radu osiguraju kontinuiranu skrb i dostupnost kroz više oblika konzultacija, grade terapeutski odnos baziran na povjerenju s pacijentima, komunikaciju prikladnim jezikom, ciklički obnavljaju znanje o ASK i razlozima njezina uzimanja u ovih pacijenata te osiguraju daljnju skrb i zajedničku suradnju sa specijalistima SKZZ u cilju sekundarne prevencije KVB.

Sažetak (engleski)

The aim of this study was to explore and describe the experience of patients who suffered an acute coronary syndrome (ACS) in the city of Karlovac with regard to the factors affecting adherence to acetylsalicylic acid.
Three focus groups were conducted, transcribed and analysed to find emerging themes and sub-themes. Textual data were explored inductively, using content analysis to generate categories and explanations.
Seven major themes and explanatory models of lay people’s perspective emerged from the data: factors affecting adherence to ASA (medication-related factors, factors related to health professionals, factors related to patients) and patients’ expectations of the general practitioner (GP). The majority of participants in this study showed a satisfactory level of knowledge about the functioning of ASA. Negative adherence factors involved mostly polypharmacy and multimorbidity, followed by side effects of ASA. The most important positive factors of ASA adherence highlighted by the participants included patient education by health professionals in simple terms, followed by trust, availability and continuity of GP care. Some other factors improving medication adherence included family support, personal motivation to live and stay healthy, and technical aids (so-called medication organisers). In contrast, the participants’ job, duties and responsibilities were in some cases indicated as aggravating factors.
To achieve good adherence to ASA (indirect and better secondary prevention of CVD), GPs are advised to provide continuous care to patients who suffered an ACS as part of their everyday work, and to make themselves available to patients through various types of consultations. It is also recommended to build a therapeutic relationship with patients based on trust, establish appropriate communication, refer patients to hospital specialists as required and periodically refresh knowledge about ASA and the reasons for its use.

• Ključne riječi: kvalitativno istraživanje; adherentnost; akutni koronarni sindrom; aspirin; iskustvo bolesnika
• Ključne riječi (engleski): qualitative research; adherence; acute coronary syndrome; aspirin; patients` experience
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:105:677895
• Studijski program: Naziv: Obiteljska medicina; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: poslijediplomski specijalistički; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a magistar/magistra obiteljske medicine (univ. mag. med.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2024-01-26 09:50:58