Učinak neurofeedback metode na težinu kliničke slike depresivnog poremećaja

disertacija

• Naslov (engleski): The effect of the neurofeedback method on the severity of the clinical picture of depressive disorder
• Autor: Ana Skender
• Mentor: Neven Henigsberg (mentor)
• Član povjerenstva: Goran Šimić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Marko Radoš (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Tomislav Breitenfeld (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Marina Šagud (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Marina Roje Bedeković (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Medicinski fakultet; Zagreb
• Datum i država obrane: 2024-03-06, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO; Temeljne medicinske znanosti; Neuroznanost
• Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC): 61 - Medicina

Sažetak

Uvod: Depresivni poremećaj jedan je od najranije opisanih bolesti u povijesti medicine bolest je za koju se danas procjenjuje da će do 2030. godine uzrokovati najveći porast troškova i opterećenja za zdravstveni sustav. U liječenju depresije najčešće se koristi medikamentozna terapija, različite psihoterapijske tehnike, ali i druge komplementarne terapije. Jedna od njih je i neurofeedback, kompjuterizirana metoda bazirana na praćenju električne aktivnosti mozga (EEG-a).

Materijali i metode: U istraživanje je bilo uključeno 60 ispitanika s depresivnim poremećajem koji su randomizirani u jednu od dvije skupine - eksperimentalnu skupinu (E) ili kontrolnu skupinu (K). U procjeni su korišteni sljedeći instrumenti: Beckov inventar depresije II, Montegomery-Åsberg ljestvica za ispitivanje depresije, Upitnik kvalitete života Svjetske zdravstvene organizacije WHOQOL – BREF i Test opterećenja pozornosti d2-R.

Rezultati: Rezultati istraživanja potvrđuju kako postoji statistički značajna razlika između skupina osoba s depresivnim poremećajem koji su bili uključeni u neurofeedback trening i kontrolne skupine.

Zaključak: Primjena neurofeedback metode ima pozitivan učinak na umjereni i blagi depresivni poremećaj. Dobiveni rezultati govore u prilog primjene neurofeedback treninga kao komplementarne metode kod osoba s depresivnim poremećajem. Također, rezultati ukazuju i na potrebu za još jasnijim istraživanjima.

Sažetak (engleski)

Introduction: Depressive disorder is one of the earliest described diseases in the history of medicine and a disease that, according to current estimates, will cause the greatest increase in costs and burden on the health care system compared to all other diseases by the year 2030. In the treatment of depression, drug therapies, various psychotherapeutic techniques, but also other complementary therapies are most commonly used. One of these is neurofeedback, a computerized method based on monitoring the brain's electrical activity (EEG).

Materials and methods: Sixty subjects with depressive disorder (moderate or mild) participated in the study and were randomly assigned to one of two groups - the experimental group (E) or the control group (K). The following instruments were used for the assessment: Beck Depression Inventory II (BDI-II), Montegomery-Åsberg Depression Scale, World Health Organization Quality of Life Questionnaire WHOQOL – BREF and Attention Test d2-R.

Results: The research results confirm that there is a statistically significant difference between the groups of people with depressive disorder who participated in neurofeedback training and the control group.

Conclusion: The application of the neurofeedback method has a positive effect on moderate and mild depressive disorder. The obtained results support the use of neurofeedback training as a complementary method for people with depressive disorders. Moreover, the results indicate that more clear research is needed.

• Ključne riječi: depresivni poremećaj; neurofeedback; infra-niske frekvencije
• Ključne riječi (engleski): depressive disorder; neurofeedback; infra-low frequency
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:105:641231
• Projekt: Šifra: KK.01.1.1.01.0007; Naziv: Eksperimentalna i klinička istraživanja hipoksijsko-ishemijskog oštećenja mozga u perinatalnoj i odrasloj dobi; Voditelj: Ivica Kostović; Pravna nadležnost: eu; Financijer: EK
• Projekt: Šifra: IP-CORONA-2020-12-5588; Naziv: Prepoznavanje neurostrukturalnih, neurofunkcionalnih, kognitivnih i bihevioralnih pokazatelja zahvaćenosti mozga u COVID-19 i pokazatelji ishoda tijekom longitudinalnog praćenja; Naziv: Detection of neurostructural, neurofunctional, cognitive and behavioural indicators of brain invasion in COVID-19, and predictors of outcomes in longitudinal follow-up; Kratica: BrainCov19; Voditelj: Neven Henigsberg; Pravna nadležnost: Hrvatska; Financijer: HRZZ; Linija financiranja: Nema
• Studijski program: Naziv: Neuroznanost; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: poslijediplomski doktorski; Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje biomedicine i zdravstvo (dr. sc.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Opseg: 83 str.
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2024-03-15 09:54:26