Paginacija
-
-
Prijelomi dijafize kostiju podlaktice
-
Marija Slivonja Cilj ovog rada je sažeti trenutna znanja o incidenciji, klasifikaciji i optimalnim metodama liječenja prijeloma srednjeg dijela ili dijafize kostiju podlaktice (ulna i radius). Prijelomi srednjeg dijela podlaktičnih kostiju sačinjavaju 10-14% svih prijeloma. Prijelomi dijafize radijusa ili dijafize obje kosti nastaju uslijed izravnog udarca ili pada na ispruženu ruku u pronaciji. Izolirani prijelomi dijafize ulne obično nastaju kada se osoba nastoji obraniti od udarca nekim tupim,...
-
-
Prijelomi distalnog radijusa
-
Hrvoje Ante Župić Prijelomi distalnog radijusa jedni su od najčešćih prijeloma; predstavljaju 10-17% svih prijeloma, točnije 75% prijeloma ruke. Riječ je o prijelomu palčane kosti podlaktice koji se najčešće vidi kod mlađe muške djece i starijih žena. Razlog takvoj raspodjeli leži u činjenici da dječaci češće padaju prilikom bavljenja sportom dok su starije žene zbog osteoporoze posebno podložne ovoj ozljedi. Najčešći mehanizam je pad na dlan ruke u dorzalnoj fleksiji. Tako nastaje...
-
-
Prijelomi distalnog radijusa u djece Zadra i okolice
-
Klara Karlo Prijelomi podlaktice najčešći su prijelomi dječje dobi. Najčešći uzrok prijeloma u ovoj dobi je pad na ispruženu ruku gdje dolazi do izbijanja osovine donjeg dijela podlaktičnih kostiju. Cilj istraživanja je utvrditi načine i mjesto prijeloma u populaciji djece Zadarske županije. Hipoteza rada je da nema bitnog odstupanja u epidemiologiji i liječenju ovih prijeloma. Provedena je retrospektivna analiza u petogodišnjem vremenskom razdoblju od 2014. do 2018. godine gdje je...
-
-
Prijelomi femura u djece
-
Ivan Kukulj Duge kosti djece rastu enhondralnim i apozicijskim rastom u dužinu i širinu, paralelno
se odvija i resorpcija kosti. Proces rasta femura završava oko dvadesete godine
života sraštavanjem svih centara okoštavanja s ostatkom kosti. Mogućnosti ispravaka
posttraumatskih deformacija tada nestaju. Nakon ozljede, prokrvljenost rastuće kosti
može biti kompromitirana, što će uzrokovati poremećaje u daljnjem rastu. Frakture u
djece klasificiramo posebnim klasifikacijama u svrhu...
-
-
Prijelomi gornjeg dijela nadlaktične kosti
-
Vlatka Lehkec Cilj ovog rada je sažeti trenutna znanja o incidenciji, klasifikaciji i optimalnim metodama liječenja prijeloma gornjeg dijela nadlaktične kosti (humerus). Prijelomi gornje trećine humerusa čine oko 5% svih prijeloma kostiju, a najčešće se događaju u populaciji starijih od 45 godina. Kod žena su ovakvi prijelomi više nego dva puta češći u odnosu na muškarce i to se pripisuje većoj učestalosti osteoporoze u ženskoj populaciji starije dobi. Govoreći o prijelomima, gornji dio...
-
-
Prijelomi i iščašenja kostiju i zglobova šake
-
Matija Valečić Šaka je složeni organ koji služi za manipulaciju objektima. Kosti šake možemo podjeliti u tri anatomske skupine: karpalne, metakarpalne i članke prstiju. Incidencija prijeloma šake je 3.7 na 1000 kod muškaraca i 1.3 na 1000 kod žena. Karpalni dio šake sastoji se od osam kostiju. Najčešće prelomljena kost u tom djelu je čunasta kost. RTG dijagnostika u velikom postotku nije dovoljna za dijagnozu prijeloma karpalnog djela šake, stoga je za visoku sumnju na prijelome karpalnih...
-
-
Prijelomi ivera
-
Lucija Veronika Miličević Prijelomi ivera čine oko 1% svih prijeloma u odrasloj dobi. U djece su izrazito rijetki. Nastaju kao posljedica djelovanja ili izravne ili neizravne sile. Ovisno o mehanizmu nastanka postoje različite vrste prijeloma ivera. Opisuju se prema izgledu prijelomne pukotine i oštećenju okolnih mekih tkiva. Najčešći su poprečni prijelomi ivera nastali djelovanjem neizravne sile. Čine 50 – 80% svih prijeloma ivera. Kominutivni prijelomi čine 30 – 35%, a okomiti 12 – 17%. Većinom su...
-
-
Prijelomi klavikule u djece
-
Nikša Matković Klavikula je jedina duga cjevasta kost u tijelu položena horizontalno i predstavlja pričvrsnicu ramenog obruča za sternum. Kao takva, podložna je silama kompresije prenesenima s ruke i ramena i sili direktnog udarca, te je jedna od kostiju koje se u djece najčešće lome. Dijagnostički postupci koje koristimo su fizikalni pregled i rendgensko snimanje. Prijelom medijalne trećine je teško vidljiv na uobičajenom rendgenogramu, pa su potrebne posebne projekcije, ponekad čak i...
-
-
Prijelomi kod osoba starije životne dobi
-
Mihael Klašnja Osobama starije životne dobi smatraju se osobe iznad 65 godina starosti. Udio populacije starije od 65 godina u Hrvatskoj iznosi 17%. Procjenjuje se da će u Europi broj osoba starijih od 65 godina porasti sa 68 milijuna na 133 milijuna do 2050. godine. Promjene u fiziologiji kod osoba starije životne dobi zahvaćaju sve organske sustave smanjujući njihovu biološku rezervu, čineći ih tako sklonijima bolestima i ozljedama. Osteoporoza je jedna od najčešćih bolesti starije populacije....
-
-
Prijelomi kostiju podlaktice u djece
-
Kristina Bračić Prijelomi podlaktice (radiusa i/ili ulne) najčešći su prijelomi dječje dobi. Trećina njih čine prijelomi radiusa u distalnom dijelu. Pad na ispruženu ruku glavni je mehanizam ozljeđivanja. Dijagnoza se zasniva na anamnezi, fizikalnom statusu i rentgenskoj snimci. Postupak liječenja većinom je repozicija ulomaka i imobilizacija ruke. Velika pojavnost, i mogući loši ishodi liječenja opravdavaju propitivanje preventivnih mjera u nastanku ovih ozljeda u djece. Za uspješnu...
-
-
Prijelomi kostiju potkoljenice u djece
-
Ivana Brozović Osnovu potkoljenice čine dvije duge kosti, goljenična (lat. tibia) i lisna (lat. fibula). Goljenična kost je povezana s lisnom preko međukoštane opne formirajući posebnu vrstu zgloba, sindesmozu (mogući tek minimalni pokreti). Prijelomi goljenične i lisne kosti su treći najčešći prijelomi dugih kostiju u djece nakon prijeloma palčane/lakatne i prijeloma bedrene kosti. Najčešći su prijelomi u području distalne trećine goljenične kosti. Prijelomi proksimalne i srednje...
-
-
Prijelomi kostiju šake u djece
-
Branimir Barišić Šaka i prsti su izrazito izloženi raznim opterećenjima i ozljedama u svakodnevnim poslovima i aktivnostima te prilikom sporta i rekreacije, pa su stoga i prijelomi kostiju u području šake prilično česte ozljede. Cilj istraživanja je bio utvrditi učestalost prijeloma pojedinih kostiju šake u djece, usmjerenošću na aktivnost koju su djeca obavljala tijekom zadobivanja prijeloma i na mjesto na kojem se ta ozljeda dogodila. U ovu retrospektivnu studiju uključeno je 137 djece...
Paginacija
