Paginacija

Trudnoća u žena s miomatoznom maternicom i maternicom nakon prethodne miomektomije
Trudnoća u žena s miomatoznom maternicom i maternicom nakon prethodne miomektomije
Tena Trstenjak
Miomi su najučestaliji tumori ženskog spolnog sustava s učestalošću od oko 40%. Obično su bez simptoma, dobroćudni i rijetko uzrokuju komplikacije. Iako točan način njihovog nastanka do danas još nije u potpunosti razjašnjen, smatra se da se miomi razvijaju iz jednog klona glatkog mišićja maternice pod utjecajem estrogena. Upravo je taj hormonski utjecaj od značaja za rast i razvoj komplikacija koje su uočene tijekom trudnoće. Sve je češći problem neplodnosti mladih žena,...
Tuberkuloza pluća - bolest u porastu
Tuberkuloza pluća - bolest u porastu
Nives Živković
Tuberkuloza pluća, bolest uzrokovana infekcijom Mycobacterium tuberculosis vodeći je infektivni uzročnik smrti diljem svijeta. Iako se razvijene zemlje uspješno bore s infekcijom, u nerazvijenim dijelovima svijeta dolazi do nekontroliranog širenja infekcije čime uzročnik razvija snažnije mehanizme otpornosti i virulencije. Potrebno je napomenuti da se uvođenjem novih imunomodulatornih lijekova povećava broj pacijenata kod kojih je potrebno provesti kemoprofilaksu zbog dokazane...
Tumori bubrega
Tumori bubrega
Mladen Sorić
Pod pojmom tumori bubrega spada širok raspon međusobno jako različitih tvorbi. Uobičajena je podjela na benigne i maligne. U benigne tumore bubrega spadaju: onkocitom, angiomiolipom, lejomiom, metanefritični adenom, papilarni adenom, cistični nefrom i reninom. Onkocitom je tumor epitelnog porijekla sastavljen od onkocita i najčešći je od benignih tumora bubrega. Angiomiolipom je tumor mezenhimalnog porijekla sastavljen od tri vrste tkiva, izaziva bubrežno krvarenje češće nego...
Tumori jajnika u trudnoći
Tumori jajnika u trudnoći
Daria Frangen
Tumori jajnika u trudnoći su rijetki, a učestalost im se kreće od 0.3-5.4%. Najčešće se radi o dobroćudnim promjenama kao što su funkcionalne ciste jajnika ili benigni tumori jajnika. Većina benignih promjena u trudnoći manje su od 6 cm i obično ne predstavljaju zaprjeku normalnom vaginalnom porođaju. Dijagnozu tumora jajnika u trudnoći postavljamo na temelju fizikalnog nalaza, laboratorijskih nalaza i slikovnih metoda. Ultrazvuk je zlatni standard za dijagnozu tumora jajnika,...
Tumori jetre u djece
Tumori jetre u djece
Bernarda Bakmaz
Tumori jetre nisu česta pojava u pedijatrijskoj dobi, ali njihovu važnost povećava dijagnostički i terapijski izazov koji predstavljaju. Tumori mogu biti maligni i benigni s time da su u oko 2/3 slučajeva maligne neoplazme. Od malignih najčešće se javljaju hepatoblastomi kao i hepatoblastični tumori, a benigni su većinom hemangiomi i mezenhimalni hamartomi. Za sada jos nije utvrđena točna povezanost tumora s izloženošću okolišnim čimbenicima, ali je uočena povećana...
Tumori mozga u djece
Tumori mozga u djece
Matea Blažević
Tumori mozga su najčešći solidni tumori u djece i druge po učestalosti pedijatrijske neoplazme. Vodeći su uzrok smrtnosti u pedijatrijskih onkoloških pacijenata i neoplazme s najvećim morbiditetom. Obuhvaćaju raznoliku skupinu stanja različite etiologije, histološkog tipa, s različitom kliničkom slikom, liječenjem i prognozom. Većina simptoma tumora mozga posljedica je povišenog intrakranijalnog tlaka. Najčešći simptomi su glavobolja, mučnina, povraćanje, epileptički...
Tumori mozga združeni s dugogodišnjom epilepsijom
Tumori mozga združeni s dugogodišnjom epilepsijom
Anja Raič
Pojam tumori mozga združeni s dugogodišnjom epilepsijom (LEATs– long-term epilepsy-associated tumors) odnosi se na rijetke, dobroćudne, spororastuće tumore koji se uglavnom javljaju u djece i mladih. Kao što samo ime kaže, takvi tumori izazivaju dugotrajnu epilepsiju, koja je rezistentna na farmakoterapiju te obično zahtijeva kirurško liječenje. Najčešće je riječ o parcijalnoj (žarišnoj) epilepsiji sa ili bez sekundarne generalizacije, koja se pojavljuje kao prvi, a često i...
Tumori strome i spolnog tračka testisa
Tumori strome i spolnog tračka testisa
Fran Čakar
Tumori testisa su heterogena skupina koja čini tek oko 1% svih tumora u muškaraca. Tumori testisa se najčešće javljaju u dobi nakon puberteta pa do 45. godine života te su stoga epidemiološki i klinički značajni. Trenutno važeća, službena klasifikacija tumora testisa je izdana 2016. godine u sklopu klasifikacije tumora mokraćnog i muškog spolnog sustava Svjetske zdravstvene organizacije (WHO, od engl. World Health Organization). Najčešći tumori testisa su porijekla spolnih...
Tumori tankog crijeva
Tumori tankog crijeva
Toni Topčić
Tanko crijevo predstavlja najduži dio gastrointestinalnog trakta s ukupnom dužinom od 5 do 6 metara, ali rezistentno je na razvoj tumora. Tumori tankoga crijeva čine samo 3-6% svih gastrointestinalnih tumora. Tumori se dijele na benigne i maligne. Skupinu benignih tumora tankoga crijeva čine adenomi, hemangiomi, gastrointestinalni stromalni tumori i lipomi. Oni su najčešće asimptomatski i se javljaju između 50. i 80. godine života. Mogu se prezentirati znakovima opstrukcije,...
Tumori testisa
Tumori testisa
Luka Blažević
Tumori testisa se najčešće javljaju kod muškaraca između 15 i 40 godina, mada čine oko 1% svih novotvorina. Značajni rizični čimbenici koji mogu utjecati na razvoj bolesti su kriptorhizam, prethodni tumori testisa, pozitivna obiteljska anamneza, disgeneza gonada i hipospadija. Češće se pojavljuju na desnom testisu, a kod 1-2% pacijenata su bilateralni. Osnovna podjela tumora testisa je na tumore zametnih stanica i tumore strome testisa, mada se mogu javiti i metastaze ostalih...
Tumori treće moždane klijetke
Tumori treće moždane klijetke
Marijana Boček
Treća moždana klijetka malen je prostor unutar mozga koji, zahvaljujući svojim anatomskim osobitostima, predstavlja dijagnostički i terapijski izazov u prisustvu patologije. Tumori treće moždane klijetke raznolika su skupina novotvorina koje zahvaćaju kako odraslu, tako i dječju populaciju. Iako nisu osobito česti, važni su zbog ozbiljnih posljedica koje njihov rast i širenje mogu ostaviti. Simptomi koje uzokuju obično nisu patognomonični, obzirom da mnoge bolesti mogu imitirati...
Tumori žlijezda slinovnica
Tumori žlijezda slinovnica
Ivan Marić
Tumori žlijezda slinovnica su rijetki i predstavljaju oko 3% tumora usne šupljine. Približno 85% ih nastaje u velikim slinovnicama, od toga 90% u parotidi a 10 % u submandibularnoj žlijezdi. Sublingvalna žlijezda je izuzetno rijetko zahvaćena. Ostalih 15-25% nastaje u malim slinovnicama, prvenstveno nepca. Za razliku od tumora velikih žlijezda slinovnica koji su u 85% slučajeva dobroćudni, gotovo polovina neoplazmi malih slinovnica je zloćudna. Nešto više tumora slinovnica...

Paginacija