Paginacija
-
-
Diferencijalna dijagnoza ulceracija na spolovilu
-
Ana Križanović Bolesnik koji se prezentira kliničkom slikom ulceracija na spolovilu, može predstavljati veliki izazov za dijagnostiku i liječenje. Genitalni herpes i sifilis su najčešći uzroci ulceracija na spolovilu. Međutim i mnoge druge spolno prenosive bolesti mogu biti uzrok nastanka ulceracija na spolovilu, kao npr. ulcus molle (chancroid), lymphogranuloma inguinale, granuloma venerum (donovanosis), svrab, infekcija humanim papiloma virusom (HPV), a povremeno i mollusca contagiosa. ----- Od...
-
-
Diferencijalna dijagnoza šuma u uhu
-
Marija Škoro Šum u ušima jedan je od najstarijih medicinskih pojmova. Definiramo ga kao percepciju zvuka uz odsutnost vanjskog podražaja koji se najčešće opisuje kao zujanje, hučanje, siktanje, zvonjenje ili zviždanje, ali ponekada i kao kompleksniji zvuk, melodiju. Danas probleme sa simptomom šuma u ušima ima 10% do 15% ukupne populacije te je u do 0.5% bolesnika toliko izražen da ozbiljno utječe na kvalitetu života. Muški spol i etnička pripadnost bijeloj rasi nehispanskih korijena...
-
-
Differences of treatment of forearm fractures in children and adult population
-
Lenart Andrej Zore Forearm shaft fractures are common fractures seen in all age groups. Choosing the right treatment is important in order to restore patients forearm movements, especially pronation and supination. Restriction of those movements can significantly decrease quality of life of a patient. Treatment depends on type of the fracture and age of the patient. Preschool children are treated mainly conservatively. School children with stable fractures may also be treated conservatively but unstable...
-
-
Digitalizacija i multiplikacija koštanih preparata anatomske zbirke
-
Luka Zvekić Poznavanje anatomije ljudskog tijela temelj je obrazovanja svakog liječnika. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu počeo je svoju nastavnu djelatnost upravo uvodnim predavanjem anatomije dr. Drage Perovića. Zavod za anatomiju od svojih početaka do današnjeg dana redovito priprema biološke anatomske preparate koji studentima omogućavaju lakše savladavanje gradiva. Osiguravanju bioloških anatomskih preparata prethodi detaljno razrađena procedura doniranja tijela te njihove...
-
-
Digitalna patologija
-
Andrija Plavetić Napredak tehnologije, pojava računala i interneta doveli su do promjene paradigme mnogih znanstvenih disciplina pa tako i patologije. Mogućnost pohrane fizičkog preparata tkiva na elektronički medij dovela je do revolucije u obradi i analizi patohistoloških preparata. Lakoća manipulacije digitalnim preparatima pridonijela je poboljšanju u postavljanju dijagnoza i traženju drugog mišljenja (konzultaciji), omogućila razvoj telepatologije te unaprijedila reevaluaciju, arhiviranje,...
-
-
Dijabetes u trudnoći
-
Matija Štojs Dijabetes u trudnoći tema je kojoj se unazad 20-ak godina posvećuje sve više pažnje. Već se dugo zna da trudnice s dijagnosticiranim dijabetesom imaju veći rizik rađanja makrosomnog djeteta te povećanu učestalost porođajnih trauma, no nije se
znao patofiziološki mehanizam nastanka. Istraživanja su pokazala da majčina hiperglikemija dovodi do fetalne hiperglikemije, koja uz pojačano lučenje fetalnog inzulina dovodi do prekomjernog fetalnog rasta. Nastanak hiperglikemije u...
-
-
Dijabetička dislipidemija
-
Iva Bilješko Šećerna bolest tipa 2 je kronična bolest koja ukoliko nije zadovoljavajuće regulirana rezultira razvojem kroničnih komplikacija na raznim organima i značajno povećava rizik kardiovaskularne bolesti. Šećerna bolest tipa 2 predstavlja izniman javnozdravstveni problem jer bolesnici u većini slučajeva nemaju jasne simptome, otkivaju se prekasno uz komplikacije te opterećuju zdravstveni sustav. Temeljni patofiziološki čimbenik razvoja šećerne bolesti tipa 2 je inzulinska...
-
-
Dijabetička gastroenteropatija
-
Zvonimir Marko Škugor Dijabetička gastroenteropatija predstavlja kroničnu komplikaciju šećerne bolesti koja nastaje kao posljedica autonomne neuropatije, najčešće kod dugogodišnjih bolesnika oboljelih od šećerne bolesti tipa 1 i tipa 2. Ona se može javiti zajedno s drugim kroničnim komplikacijama istovremeno, a češća je kod bolesnika s lošom kontrolom glikemije tijekom liječenja. Patofiziologija ove komplikacije iznimno je složena te je još uvijek velikim dijelom nerazjašnjena, a uključuje...
-
-
Dijabetičko stopalo
-
Martin Boroš U ovom radu opisuju se ključni elementi medicinske skrbi bolesnika s dijabetičkim stopalom i karakteristike tijeka bolesti koje se pojavljuju prije i poslije nastanka samih ulceracija stopala. Dijabetes ima visoku prevalenciju u općoj populaciji i progresijom bolesti dio bolesnika moţe razviti dijabetičke vrjedove stopala. Dijabetičko stopalo moţe zahvatiti bolesnike neovisno o etiologiji dijabetesa i predstavlja vaţnu javnozdravstvenu temu te sa sobom nosi visoke financijske izdatke...
-
-
Dijagnosticiranje i liječenje sinkope
-
Marija Svalina Sinkopa se definira kao nagli i privremeni gubitak svijesti uzrokovan prolaznom, globalnom hipoperfuzijom mozga. Za sinkopu su karakteristični brzi početak, kratko trajanje te spontani i potpuni oporavak svijesti. Uzroci sinkope su mnogobrojni te variraju od benignih stanja do životno ugrožavajućih bolesti. Prema etiologiji, sinkopa se dijeli na: refleksnu, kardiogenu, ortostatsku i cerebrovaskularnim poremećajima uzrokovanu sinkopu. Uzrok ostaje nepoznat u trećini slučajeva. Većina...
-
-
Dijagnostika akutnog aortalnog sindroma
-
Filip Mandurić Akutni aortalni sindrom (AAS) je jedinstveni je naziv za disekciju aorte, intramuralni hematom i penetrirajući ulkus aorte. Sindrom se u bolesnika očituje naglo nastalom, jakom i oštrom boli u prsima koja se širi prema leđima. Klinička slika nije dostatna za razlikovanje ovih stanja bez detaljne radiološke obrade. Prikaz mjesta oštećenja na aorti utječe na daljnji tijek liječenja, kirurški ili endovaskularni. Metode izbora u dijagnostici su transezofagealna ehokardiografija...
-
-
Dijagnostika aortne stenoze
-
Marina Dujmić Aortna stenoza (AS) je opstrukcija protoka krvi kroz aortni zalistak. AS ima nekoliko etiologija, uključujući kongenitalne, degenerativne i reumatske. Simptomi AS se obično razvijaju nakon asimptomatskog latentnog razdoblja od 10-20 godina. Da bi se dijagnosticirala AS važno je pregledati povijest bolesti i simptome pacijenta te napraviti fizikalni pregled. Većina bolesnika ima klasičnu trijadu: bol u prsima, dispneju i sinkopu. Kliničari općenito ocjenjuju težinu AS-a kao blagu,...
Paginacija
