Paginacija
-
-
Dijagnostičke i terapijske mogućnosti u liječenju stenoze intrakranijskih krvnih žila
-
Domagoj Šunde Stenoza intrakranijskih krvnih žila je bolest velikih krvnih žila glave koja može svojom progresijom uzrokovati tranzitornu ishemijsku ataku ili ishemijski moždani udar. Ishemijski moždani udar je 2. po uzroku smrti u Republici Hrvatskoj, s 8,7% svih umrlih godišnje, što ističe važnost ranog prepoznavanja bolesti i brzo reagiranje za pravodobno liječenje. Širok opseg podležećih stanja i bolesti mogu dovesti do razvitka ishemijskog moždanog udara progresijom osnovne bolesti....
-
-
Dijagnostički i prognostički markeri ranog otkrivanja demencija
-
Tomislava Mrgan Sindrom demencije obuhvaća heterogenu grupu različitih poremećaja kod kojih
dolazi do progresivnog i značajnog pada kognitivnih funkcija, a u svijetu se dijagnosticira
svake 3 sekunde. Najčešća demencija je u sklopu Alzheimerove bolesti (AB), a osim nje se
među češćima javljaju frontotemporalna demencija, demencija s Lewyjevim tjelešcima i
vaskularni kognitivni poremećaj. Dijagnoza demencije postavlja se na temelju detaljne
(hetero)anamneze, fizikalnog pregleda, ispitivanja...
-
-
Dijagnostički i terapijski postupci kod lezija visokog rizika u dojci (B3)
-
Valentina Bahnik Lezije visokog malignog potencijala su biološki i klinički heterogena skupina neoplastičkih promjena koje imaju potencijal direktne progresije u invazivni karcinom dojke. Takve promjene u prvoj liniji uključuju atipičnu epitelnu hiperplaziju duktalnog i lobularnog podrijetla (ADH i ALH), ravnu epitelijalnu atipiju (FEA), duktalni i lobularni karcinom in situ (DCIS i LCIS), te još neke promjene. Svrha ranog otkrivanja te liječenja ovih promjena zapravo je prevencija razvoja invazivnog...
-
-
Dijagnostički i terapijski postupci kod tumora kostiju
-
Ivan Pudić Primarni maligni tumori kostiju su rijetki tumori koji čine manje od 1% svih malignih bolesti. Neki od najčešćih tumora su multipli mijelom, osteosarkom, hondrosarkom i Ewingov sarkom. Osteosarkomi i Ewingov sarkomi su tipični maligniteti adolescenata i mladih, dok se mijelom i hondrosarkom češće javljaju u starijih pacijenata.
Sama etiologija ovih tumora je nepoznata, iako se izloženost zračenju, kemoterapija i nasljedni sindromi spominju kao mogući etiološki...
-
-
Dijagnostički i terapijski postupnik prvog epileptičnog napadaja u djece
-
Marina Mišković Epileptični su napadaji česta pojava u djece i među najčešćim su neurološkim poremećajima u dječjoj dobi. Prema međunarodno prihvaćenoj klasifikaciji ILAE klasificiramo ih kao provocirane i neprovocirane. Provocirani napadaji mogu biti posljedica raznih stanja kao što su vrućica, infektivno zbivanje u središnjem živčanom sustavu ili ozljede. S druge strane, kod neprovociranih napadaja ne nalazi se prepoznatljiv uzrok koji bi doveo do napadaja. Febrilne konvulzije najčešći...
-
-
Dijagnostički i terapijski pristup bolesniku s laktacidozom
-
Paola Blagec Laktacidoza spada u skupinu metaboličkih acidoza, a javlja se prilikom povećane koncentracije laktata i vodikovih iona u organizmu. Laktat je kiralna molekula koja postoji kao L(+) laktat i D(-) laktat. Pretjerano nakupljanje bilo kojeg od izomera dovodi do nastanka laktacidoze. Kod ljudi se najčešće razvija L-laktacidoza i uglavnom je rezultat neadekvatne tkivne perfuzije i/ili oksigenacije. Uz tkivnu hipoksiju postoje i drugi patofiziološki mehanizmi koji mogu dovesti do razvoja...
-
-
Dijagnostički i terapijski pristup nasljednim sindromima polipoza u pedijatriji
-
Matea Turudić Polipoza označava pojavu multiplih polipa duž probavne cijevi. Do sada opisane polipoze se mogu svrstati u tri skupine ovisno o svojim histološkim obilježjima. Važnost nasljednih obiteljskih polipoza je što nose značajan rizik za razvoj malignih bolesti stoga, iako su rijetke, bitno ih je uključiti u diferencijalnu dijagnozu pri obradi rektalnog krvarenja ili abdominalne boli u pedijatrijskoj populaciji. Zajednička značajka bolesti je da se nasljeđuju autosomno dominantno, ali i...
-
-
Dijagnostički izazovi, klinička slika i tijek klasične galaktozemije
-
Ana Šmaguc Klasična galaktozemija nasljedni je poremećaj metabolizma galaktoze uzrokovan manjkom galaktoza-1-fosfat-uridiltransferaze. Simptomi u novorođenačkom razdoblju razvijaju se nakon početka unosa hrane s galaktozom, a uključuju nenapredovanje, povraćanje, žuticu, ascites, koagulopatiju, kataraktu, simptome zahvaćanja mozga i bubrega te sklonost E. coli sepsi uz mogući smrtni ishod. Unatoč uspješnom zbrinjavaju početnih simptoma dijetom bez galaktoze, oboljeli često razvijaju...
-
-
Dijagnostički postupci i terapijske opcije liječenja parova s nerazjašnjenom neplodnosti
-
Ivana Orešković Nerazjašnjena neplodnost, čest je problem koji zahvaća oko 30% parova koji se liječe zbog neplodnosti. Dijagnoza se postavlja temeljem isključenja svih bolesti i stanja koje mogućno dovode do neplodnosti. Međunarodni odbor za praćenje metoda pomognute oplodnje (engl. International Commitee for Monitoring Assisted Reproductive Technologies, ICMART) definirao je nerazjašnjenu neplodnost kao „neplodnost u parova s očigledno normalnom funkcijom jajnika, jajovoda, maternice, vrata...
-
-
Dijagnostički pristup bolesniku sa sumnjom na Cushingov sindrom
-
Leon Čukman Relativno rijedak endokrini poremećaj poznat pod nazivom Cushingov sindrom pojavljuje se zbog
dugotrajno povišene količine glukokortikoida u krvi. Praćen je nizom nespecifičnih kliničkih
manifestacija nalik onima u metaboličkom sindromu. Zbog toga ova bolest često može ostati dulje
vrijeme neprepoznata. Veću dijagnostičku vrijednost imaju simptomi poput “vrata bivola” ili “lica
poput mjeseca”. Kada se pojavi sumnja na Cushingov sindrom, treba provesti dijagnostički
...
-
-
Dijagnostički pristup i liječenje Barretovog jednjaka
-
Tihana Pecotić Barretov jednjak (BE) je patohistološka dijagnoza koja označava metaplaziju
višeslojnog pločastog epitela u cilindrični epitel s vrčastim stanicama. Javlja se kao
komplikacija gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB). BE se smatra
prekancerozom jer postoji rizik od progresije u adenokarcinom jednjaka (EAC). BE
nalazimo u 5 do 15% simptomatskih bolesnika sa GERB-om te u 1,3 do 1,6% opće
populacije. Glavni rizični čimbenici za razvijanje BE-a su: učestalost i duljina trajanja
...
Paginacija
