Razlika u reprodukciji, diskriminaciji i produkciji percipiranih i prezentiranih vremenskih intervala

disertacija

• Naslov (engleski): Difference in reproduction, discrimination and production of perceived and presented time intervals
• Autor: Ivan Šerbetar; MBZ: 16214505141
• Mentor: Zdravko Petanjek (mentor)
• Mentor: Predrag Zarevski (komentor)
• Član povjerenstva: Goran Šimić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ana Katušić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Maja Cepanec (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Milan Radoš (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Slavica Sović (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Medicinski fakultet; (HRVATSKI INSTITUT ZA ISTRAŽIVANJE MOZGA); Zagreb
• Datum i država obrane: 2025, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO; Temeljne medicinske znanosti
• Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC): 61 - Medicina

Sažetak

Tajming, tj. percepcija i procesiranje vremenskih intervala, označava subjektivno iskustvo prolaženja fizičkog vremena te interpretaciju trajanja događaja, a od ključnog je značaja za kognitivno, perceptivno i motoričko funkcioniranje čovjeka.
Cilj rada bio je istražiti razlike u procesiranju vremenskih intervala u rasponu milisekundi i sekundi na temelju eksperimentalnih paradigmi reprodukcije, diskriminacije i produkcije vremenskih intervala, kako bi se dobili dokazi u prilog teoriji o jednom namjenskom (zajedničkom) mehanizmu ili intrinzičnim mehanizmima (više lokalnih mehanizama) mjerenja vremena u mozgu. U istraživanju je sudjelovalo 115 sudionika u dobi od 19-24 godine. Pokazatelje izvedbi tajminga predstavljale su vrijednosti varijabilnosti (SD i CV) i preciznosti (AI), a u daljnjim inferencijalnim analizama te su vrijednosti predstavljale zavisne varijable.
Rezultati pokazuju kako se varijabilnost izvedbi navedenih paradigmi tajminga statistički značajno razlikuje (F(1.43, 143.01) = 264.10, p < .001, ηp 2 = .73) u korist motoričkoga tajminga, koji se pokazao kao najstabilniji, dok se perceptivni tajming pokazao kao najvarijabilniji. U produkciji intervala pronađena je veća varijabilnost intervala kraćih od sekunde (F(1, 104) = 164.11, p < .001, ηp 2 = .61) i značajna povezanost unutar pojedinih skupova pokazatelja izvedbi, no ne i između jednog i drugog skupa. Pokazalo se kako radno pamćenje nije povezano s pokazateljima izvedbi u paradigmama reprodukcije i produkcije intervala, a konkurentni zadatak uzrokuje povećanje varijabilnosti motoričkog (automatskog) tajminga (F(1,90) = 122.47, p < .001, ηp 2 = .58). O rezultatima se raspravlja u bihevioralnom kontekstu eksperimenta, ali i uz korištenje argumenata iz neurobioloških teorija i istraživanja. Općenito gledano, rezultati govore u prilog teorijama prema kojima je procesiranje vremenskih intervala pod kontrolom specijaliziranih i distribuiranih mreža, a ne centralnog sata.

Sažetak (engleski)

Timing, or the perception and processing of time intervals, refers to the subjective experience of physical time and the interpretation of event durations. It plays a crucial role in an individual's cognitive, perceptual, and motor functions. Current research aimed to explore differences in the processing of time intervals, ranging from milliseconds to seconds, using experimental paradigms involving reproduction, discrimination, and production of time intervals. The goal was to gather evidence supporting either a single dedicated mechanism (common timing) or multiple intrinsic mechanisms (local timing) for time measurement in the brain. A total of 115 participants, aged 19-24, took part in the study. Timing performance was assessed using indicators of variability (SD and CV) and precision (AI), which served as dependent variables in further inferential analyses. The findings revealed statistically significant differences in performance variability across the timing paradigms (F(1.43, 143.01) = 264.10, p < .001, ηp 2 = .73), with motor timing emerging as the most stable and perceptual timing as the most variable. Greater variability was observed in the production of intervals shorter than one second (F(1,
104) = 164.11, p < .001, ηp 2 = .61), alongside significant relationships within individual sets of performance measures, though not between the two sets. Additionally, working memory was found to be unrelated to performance in the interval
reproduction and production paradigms. However, introducing a competitive task increased the variability of motor (automatic) timing (F(1,90) = 122.47, p < .001, ηp 2 = .58). The results are discussed concerning the behavioral context of the experiment and supported by neurobiological theories. Overall, the findings suggest that the timing is governed by specialized, distributed networks in the brain, rather than by a central clock.

• Ključne riječi: Pamćenje; kratkoročno; Percepcija vremena; Mozak; Spoznaja
• Ključne riječi (engleski): Memory; Short-Term; Time Perception; Brain; Cognition
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:105:662273
• Studijski program: Naziv: Neuroznanost; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: poslijediplomski doktorski; Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje biomedicine i zdravstva (dr. sc.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Opseg: 106 str.
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2025-02-17 12:14:03