Povezanost dinamike koncentracije proteina supresora tumorogenosti 2 u serumu i ishoda ishemijskoga moždanog udara

disertacija

• Naslov (engleski): Association between dynamics of Suppression of Tumorigenicity 2 concentration in serum and ischemic stroke outcome
• Autor: Ana Sruk
• Mentor: Daria Pašalić (mentor)
• Mentor: Hrvoje Budinčević (komentor)
• Član povjerenstva: Zdravka Poljaković (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Arijana Lovrenčić-Huzjan (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Vida Demarin (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Medicinski fakultet; (KATEDRA ZA MEDICINSKU KEMIJU, BIOKEMIJU I KLINIČKU KEMIJU); Zagreb
• Datum i država obrane: 2025-03-03, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO; Kliničke medicinske znanosti; Neurologija
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO; Temeljne medicinske znanosti; Medicinska biokemija
• Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC): 61 - Medicina

Sažetak

Uvod: Moždani udar (MU) je vodeći uzrok invaliditeta i smrtnosti diljem svijeta. U kliničkoj praksi, prognoza se temelji na kliničkim, neuroslikovnim i laboratorijskim parametrima od kojih niti jedan nije dovoljno osjetljiv i specifičan da omogući ranu prognozu i olakša donošenje terapijskih odluka. Neuroupala je sve više prepoznata kao ključni čimbenik u patofiziologiji ishemijskog MU-a (IMU) pri čemu biljezi poput proteina supresora tumorogenosti 2 (ST2) postaju važni pokazatelji upalnih odgovora koji mogu utjecati na napredovanje oštećenja neurona i ukupni ishod bolesnika.
Cilj: Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi može li dinamika otpuštanja upalnog serumskog biljega ST2 predvidjeti ishod IMU-a uz procjenu korisnosti kliničkih, neuroslikovnih i rutinskih laboratorijskih parametara u ishodu IMU-a.
Metode: Provedeno je prospektivno, longitudinalno, opservacijsko istraživanje kod ispitanika s akutnim IMU-om, kod kojih je mjerena koncentracija ST2 i zabilježeni su klinički, neuroslikovni i rutinski laboratorijski parametri, u sedam vremenskih točaka, počevši od prijema (T0), a zatim u uzastopnim 24-satnim intervalima (T1−T6). Nakon 90 dana od početka IMU-a, praćeni su funkcionalni ishod prema modificiranoj Rankinovoj ljestvici (0−2 za dobar i 3−6 za loš ishod) te mortalitet svih uzroka.
Rezultati: U istraživanje je uključeno 20 ispitanika s IMU-om, od kojih je nakon 90 dana 15 imalo loš ishod, a osam je preminulo. Ispitivanje dinamike otpuštanja ST2 pokazalo je najvišu koncentraciju u T1, nakon čega je uslijedio postupni pad. Značajne razlike u koncentracijama ST2 između skupina s dobrim i lošim ishodom, kao i preživjelih i umrlih, nakon 90 dana, pronađene su u većini točaka mjerenja, s najvećom prognostičkom točnošću u T1 (medijan 38 sati) pri vrijednosti >18,9 μg/L. Statistički značajne razlike između istih skupina također su uočene u vrijednostima NIHSS skora (prema engl. National Institutes of Health Stroke Scale), koncentracijama C-reaktivnog proteina (CRP), albumina, vrijednostima PNI-a (prema engl. Prognostic Nutritional Index) i broju trombocita, kao i u volumenu infarkta mozga (VIM).
Zaključak: Rezultati istraživanja potvrdili su značaj dinamike ST2 u ishodu IMU-a, otvarajući mogućnost ispitivanja njegove kliničke primjene osobito u ranim fazama IMU-a, gdje bi ST2 kao biljeg mogao značajno unaprijediti skrb bolesnika. Od kliničkih parametara, NIHSS skor, VIM, a dijelom i PNI, pokazali su se dobrima za prognozu ishoda. Rutinski laboratorijski testovi, osim CRP-a, nisu se pokazali korisnima u praćenju dinamike niti u prognozi ishoda.

Sažetak (engleski)

Introduction: Stroke is a leading cause of disability and mortality worldwide, with significant public health consequences. In clinical practice, prognosis relies on clinical, neuroimaging, and laboratory parameters, none of which are sufficiently sensitive or specific to enable early prognosis and facilitate treatment decisions. The pathophysiology of ischemic stroke (IS) increasingly recognizes neuroinflammation as a key factor, and biomarkers like suppression of tumorigenicity 2 (ST2) are emerging as important indicators of inflammatory responses that may influence the progression of neuronal damage and overall patient outcomes.
Aim: This study aimed to determine whether the dynamics of the release of the inflammatory serological biomarker ST2 could predict IS outcome, alongside of assessing the usefulness of clinical, neuroimaging, and routine laboratory parameters in predicting IS outcomes.
Methods: A prospective, longitudinal, observational study was conducted involving patients with acute IS. ST2 concentrations and clinical, neuroimaging, and routine laboratory parameters were measured at seven time points, starting at admission (T0), followed by consecutive 24-hour intervals (T1−T6). After 90 days from the onset of IS, functional outcomes were assessed using the modified Rankin Scale (0−2 for good outcome and 3−6 for poor outcome), along with all-cause mortality.
Results: The study included a total of 20 IS patients. After 90 days, 15 patients had poor outcomes, and eight patients died. The analysis of ST2 release dynamics showed the highest concentration at T1, followed by a gradual decline. Significant differences in ST2 concentrations between the groups with good and poor outcomes and between survivors and deceased were found in most measurement points, with the highest prognostic accuracy at T1 (median 38 hours) at a cutoff value of >18.9 μg/L. Additionally, statistically significant differences between the same groups were observed in National Institutes of Health Stroke Scale (NIHSS), C-reactive protein (CRP) and albumin concentrations, prognostic nutritional index (PNI), platelet counts, and infarct volume (IV).
Conclusion: The study's findings confirmed the importance of ST2 dynamics in the outcome of IS, opening avenues for exploring its clinical application, particularly in the early stages of IS, where ST2 as a biomarker could significantly enhance patient care. Among clinical parameters, NIHSS, IV and, to a lesser extent, PNI proved effective for outcome prediction. At
the same time, routine laboratory tests, except for CRP, did not show usefulness in monitoring dynamics or predicting outcomes.

• Ključne riječi: ST2; ishemijski moždani udar; dinamika; prognostička točnost; ishod
• Ključne riječi (engleski): ST2; ischemic stroke; dynamics; prognostic accuracy; outcome
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:105:233451
• Projekt: Šifra: KK.01.1.1.04.0055; Naziv: Dijagnostički značaj kalprotektina u ranom prepoznavanju upalnih stanja; Pravna nadležnost: eu; Financijer: Europska unija; Linija financiranja: European Social Fund
• Studijski program: Naziv: Biomedicina i zdravstvo; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: poslijediplomski doktorski; Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje biomedicine i zdravstvo (dr. sc.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Opseg: 132 str.
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2025-03-06 08:15:38