Alkoholna bolest jetre

diplomski rad

• Naslov (engleski): Alcoholic liver disease
• Autor: Ela Hustić
• Mentor: Tajana Filipec Kanižaj (mentor)
• Član povjerenstva: Ivica Grgurević (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Jasenka Markeljević (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Tajana Filipec Kanižaj (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Medicinski fakultet; (KATEDRA ZA INTERNU MEDICINU); Zagreb
• Datum i država obrane: 2018-07-13, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO; Kliničke medicinske znanosti; Interna medicina

Sažetak

Alkoholna bolest jetre je jedan od glavnih uzroka kronične bolesti jetre širom svijeta. Definira se kao toksično oštećenje jetre uslijed prekomjerne kronične konzumacije alkohola. Sadrži široki kliničko-histološki spektar uključujući masnu promjenu jetre, alkoholni hepatitis i cirozu jetre sa svojim komplikacijama. Neki od rizičnih čimbenika su: količina konzumiranog alkohola, obrazac pijenja, spol, pretilost, infekcija virusom hepatitisa C te genetski faktori. Masna promjena jetre ili steatoza predstavlja akumulaciju masnih kiselina u hepatocitima zbog povećanog metabolizma alkohola. Alkoholni hepatitis je parenhimna upala jetre i predispozicija za jetrenu fibrozu. Upalni citokini, kao npr. TNF-α, IL-8 i IL-17, ključni su u inicijaciji i održavanju jetrene ozljede. Ciroza jetre je posljednji stadij alkoholne bolesti i karakterizirana je upalom, fibrozom i nekrozom. Simptomi su promjenjivi, ali najčešće uključuju žuticu, abdominalnu bol, povećanu i osjetljivu jetru. Komplikacije povezane s cirozom jetre su ascites, spontani bakterijski eritonitis, hepatalna encefalopatija, hepatorenalni sindrom, hepatopulmonalni sindrom i varikoziteti jednjaka i želuca. Većini pacijenata bolest se dijagnosticira u uznapredovaloj fazi kada su mogućnosti liječenja ograničene. Najučinkovitija strategija u prevenciji progresije bolesti je produljena apstinencija. Masna promjena jetre i alkoholni hepatitis su reverzibilna stanja uz apstinenciju, dok je ciroza ireverzibilna i transplantacija jetre preostaje jedina i konačna terapija.

Sažetak (engleski)

Alcoholic liver disease is one of the main causes of chronic liver disease worldwide. It is defined as toxic liver damage due to chronic alcohol overconsumption. It comprises a wide clinical-histologic spectrum including fatty liver, alcoholic hepatitis, and liver cirrhosis with its complications. Some of the risk factors are: quantity of alcohol taken, pattern of drinking, sex, obesity, hepatitis C infection, and genetic factors. Fatty liver or steatosis represents the accumulation of fatty acids in hepatocytes due to increased alcohol metabolism. Alcoholic hepatitis is a parenchymal inflammation of the liver and it appears to predispose to liver fibrosis. Inflammatory cytokines like TINF-alpha, IL-8, and IL-17 are essential in the initiation and perpetuation of liver injury. Liver cirrhosis is an end stage of alcoholic liver disease characterized by inflammation, fibrosis and necrosis. Symptoms are variable, but most commonly they involve jaundice, abdominal pain, enlarged and tender liver. Complications associated with cirrhosis are ascites, spontaneous bacterial peritonitis, hepatic encephalopathy, hepatorenal syndrome, hepatopulmonary syndrome, esophageal and gastic varices. Most patients are diagnosed at advanced stages where treatment options are limited. The most effective strategy to prevent disease progression is prolonged abstinence. Fatty liver and alcoholic hepatitis are reversible with abstinence, while cirrhosis is irreversible and liver transplantation remains the only and definitive therapy.

• Ključne riječi: alkoholna bolest jetre; masna promjena jetre; alkoholni hepatitis; ciroza
• Ključne riječi (engleski): alcoholic liver disease; fatty liver; alcoholic hepatitis; cirrhosis
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:105:196018
• Studijski program: Naziv: Medicina; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski; Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica medicine (dr. med.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2018-12-12 10:21:20