Procjena potreba za medicinskim sestrama/tehničarima na odjelima palijativne skrbi

diplomski rad

• Naslov (engleski): Nursing care needs assessment at palliative care department
• Autor: Martin Trubelja
• Mentor: Aleksandar Džakula (mentor)
• Član povjerenstva: Danijela Štimac Grbić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Marjeta Majer (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Aleksandar Džakula (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Medicinski fakultet; (KATEDRA ZA SOCIJALNU MEDICINU I ORGANIZACIJU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE); Zagreb
• Datum i država obrane: 2020-09-21, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO; Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita; Socijalna medicina

Sažetak

Dosadašnje određivanje i raspodjela medicinskih sestara oslanjala se na fiksne omjere
osoblja i pacijenata. Sistem kategorizacije bolesnika omogućuje da utvrdimo stvarnu potrebu
svakog pojedinog pacijenta za zdravstvenom njegom, da tu potrebu kvantificiramo i pretvorimo
u vrijeme koje je utrošeno u zbrinjavanje pacijenta te prema izračunu odredimo točan broj
medicinskih sestara na svakom odjelu. U Republici Hrvatskoj sistem kategorizacija bolesnika
je standardiziran i on se temelji na definiciji zdravstvene njege Virginije Henderson. Hrvatska
komora medicinskih sestara je 2006. godine izradila dokument pod nazivom “Razvrstavanje
pacijenata u kategorije ovisno o potrebama za zdravstvenom njegom” koji je dio Sestrinske liste
reguliran već spomenutim Zakonom o sestrinstvu. Djelatnici zdravstvene struke imaju visoki
stupanj odgovornost prema ljudskom životu i zdravlju.
Prema podacima uzetih na palijativnom odjelu iz OB Varaždin- Služba za produženo
liječenje i palijativnu skrb Novi Marof, rad je u smjenama (tri puta po osam sati). Suočeni sa
činjenicom da na odjelu Palijativne skrbi u Novom Marofu nedostaje adekvatan broj
medicinskih sestara prema standardizaciji što bitno utječe na psihofizičke sposobnosti samih
djelatnika i organizacije uopće. Broj kreveta na odjelima palijative koji pružaju palijativnu skrb
je kapaciteta od 89 kreveta od čega oko više od 80% bolesnika je sa trećim i četvrtim stupnjem
kategorizacije. Medicinske sestre učestalo navode nedostatak osoblja za svaku od intervencija
tijekom smjena. Uz to, spominju da su limitirani vremenom i pod psihičkim, odnosno fizičkim
pritiskom što im još dodatno otežava rad. Takav način rada utječe na lošu kvalitetu pružane
usluge i potiče opasnost za boravak pacijenata tijekom hospitalizacije. S druge strane, bolnica
kao institucija, ne poduzima dodatne mjere da pruža podršku ukoliko netko od medicinskih
sestara/tehničara koristi godišnji odmor ili bolovanje. Također, podrška uopće nije vidljiva s
brojem zaposlenih na broj pacijenta koje ima u svojoj skrbi.

Sažetak (engleski)

To date, the appointment and distribution of nurses has relied on fixed staff-to-patient
ratios. The patient categorization system allows us to determine the actual need of each
individual patient for health care, to quantify and convert this need in the time spent in patient
care and to determine the exact number of nurses in each ward. In the Republic of Croatia, the
system of patient categorization is standardized and it is based on the definition of Virginia
Henderson's health care. In 2006, the Croatian Nursing Council drafted a document entitled
Classifying Patients into Categories Depending on the Needs for Health Care, which is part of
the Nursing List regulated by the already mentioned Nursing Act. Healthcare professionals have
a high degree of responsibility towards human life and health.
According to the data taken at the palliative department from General Hospital Varaždin
- Service for extended treatment and palliative care Novi Marof, work in shifts (three times for
eight hours). Faced with the fact that the Palliative Care Department in Novi Marof lacks an
adequate number of nurses according to standardization, which significantly affects the psychophysical abilities of employees and organizations in general. The number of beds in palliative
care units providing palliative care is a capacity of 89 beds, of which about 80% of patients are
in the third and fourth degree of categorization. Nurses often report a shortage of staff for each
of the interventions during the shift. In addition, mentioning that they are limited in time and
under mental or physical pressure, which makes their work even more difficult. This way of
working affects the poor quality of service delivery and encourages the danger for patients to
stay during hospitalization. On the other hand, the hospital as an institution does not take
additional support measures if one of the nurses/technicians uses GO or sick leave. Also,
support is not visible at all with the number of employees on the number of patients who have
their own care.

• Ključne riječi: palijativna skrb; kategorizacija; broj osoblja; smjenski rad; kvaliteta rada
• Ključne riječi (engleski): palliative care; categorization; number of staff; shift work; quality of work
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:105:672932
• Studijski program: Naziv: Sestrinstvo; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra sestrinstva (mag. med. techn.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2021-05-17 10:51:15