Patofiziologija, trenutna klinička praksa i nove mogućnosti liječenja akutnog respiratornog distres sindroma

diplomski rad

• Naslov (engleski): Pathophysiology, current clinical practice and novel treatment possibilities of acute respiratory distress syndrome
• Autor: Katarina Šurbek
• Mentor: Gordana Pavliša (mentor)
• Član povjerenstva: Sanja Popović-Grle (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Marko Jakopović (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Gordana Pavliša (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Medicinski fakultet; (KATEDRA ZA INTERNU MEDICINU); Zagreb
• Datum i država obrane: 2021-07-16, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO; Kliničke medicinske znanosti; Interna medicina

Sažetak

Akutni respiratorni distres sindrom (ARDS) je kliničko stanje nehidrostatskog plućnog edema i hipoksemije koje može nastati kao posljedica različitih primarnih bolesti i stanja. Dijagnoza ARDS-a i njegovo stupnjevanje temelji se na Berlinskoj definiciji. ARDS je
relativno često stanje koje značajno opterećuje zdravstveni sustav. . Iako se izvorno smatralo da je riječ o jedinstvenoj bolesti, pokazano je da su njegove karakteristike različite ovisno o tome da li je pulmonalne ili ekstrapulmonalne etiologije. Kod pulmonalnog oštećenja, patofiziološki mehanizam prvenstveno je intraalveolarni sa posljedičnom konsolidacijom plućnog parenhima zbog punjenja alveola. Kod ekstrapulmonalne etiologije, oštećenje pluća prvenstveno je posljedica sistemskog djelovanja upalnih medijatora, a patološki proces prvenstveno zahvaća intersticij. Liječenje ARDS-a je prvenstveno suportivno. Cilj liječenja je poboljšanje razmjene plinova i prevenirati komplikacije dok se osnovni uzrok ne izliječi. Gotovo su svi bolesnici sa ARDS-om mehanički ventilirani. Mehanička ventilacija može dodatno oštetiti plućni parenhim, stoga je ključno za preživljenje bolesnika sa ARDS-om upravljanje parametrima mehaničke ventilacije. Ukoliko mehanička ventilacija nije dostatna za postizanje zadovoljavajuće oksigenacije indicirana je primjena veno-venskog oblika ekstrakorporalne membranske oksigenacije Suportivne mjere liječenja ARDS-a uključuju sedaciju, nadoknadu nutrijenata, kontrolu glikemije i hemodinamski monitoring. Intenzivno se istražuju mogućnosti kontrole upalnog zbivanja u ARDS-u. Uloga kortikosteroida je kontroverzna i još uvijek nisu definirani bolesnici koji bi imali najviše koristi od njihove primjene kao ni adekvatne doze. Trenutno su mnoge nove farmakološke mogućnosti u raznim fazama kliničkih istraživanja. Nadamo se da će neke od njih pokazati benefit kako bi njihova primjena poboljšala ishode liječenja ovog teškog kliničkog entiteta.

Sažetak (engleski)

ARDS is a clinical condition of nonhydrostatic pulmonary edema and hypoxemia that can result from a variety of primary diseases and conditions. Diagnosis of ARDS and its gradation is based on the Berlin definition. ARDS is a relatively common condition that significantly burdens the health care system although its true incidence is still unknown. While it was
originally thought to be a unique disease, ARDS has later been shown to differ depending on whether it is of pulmonary or extrapulmonary etiology. In pulmonary damage, the pathophysiological mechanism is primarily intraalveolar with consequent consolidation of the lungs due to alveolar filling. In extrapulmonary etiology, lung damage is primarily due to the
systemic action of inflammatory mediators, and the pathological process primarily affects the interstitium. Treatment of ARDS is primarily supportive. The goal of treatment is to improve gas exchange and prevent complications until the cause of ARDS can be cured. Almost all patients with ARDS, especially those with more severe forms, are mechanically ventilated. In mechanical ventilation during inspiration, inhalation occurs under positive air pressure, which can lead to VILI in mechanical ventilation under inadequate Vt, as such the key to the survival of a patient with ARDS is precise management of mechanical ventilation parameters. If mechanical ventilation is insufficient in achieving satisfactory oxygenation, another option is the use of ECMO. Supportive ARDS treatment measures include sedation, nutrient replacement, glycemic control, and hemodynamic monitoring.

• Ključne riječi: akutni respiratorni distres sindrom; edem; hipoksemija; mehanička ventilacija; ekstrakorporalna membranska oksigenacija
• Ključne riječi (engleski): ARDS; edema; hypoxemia; mechanical ventilation; ECMO
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:105:646110
• Studijski program: Naziv: Medicina; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski; Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica medicine (dr. med.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2022-05-18 07:56:39