Profesionalni i etički stavovi zdravstvenih djelatnika o liječenju bolesnika na kraju života u jedinicama intenzivne medicine u Republici Hrvatskoj

disertacija

• Naslov (engleski): Professional and ethical attitudes of medical professionals on treatment of end-of-life patients in intensive care units in the Republic of Croatia
• Autor: Diana Špoljar
• Mentor: Ana Borovečki (mentor)
• Mentor: Dinko Tonković (komentor)
• Član povjerenstva: Radovan Radonić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Aleksandar Džakula (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Nataša Jokić-Begić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Medicinski fakultet; Zagreb
• Datum i država obrane: 2022-06-30, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO; Kliničke medicinske znanosti; Intenzivna medicina
• Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC): 616 - Patologija. Klinička medicina

Sažetak

Unatoč suvremenim metodama liječenja, oko petine bolesnika primljenih u jedinice intenzivne
medicine umire. U određenom trenutku liječenja dolazi do stavljanja fokusa na osiguravanje
dostojanstvenog i bezbolnog procesa umiranja. U južnoj Europi prevladava paternalistički
odnos između liječnika i bolesnika, međutim praksa zadržavanja od uvođenja i ukidanja
terapijskih postupaka proširena je po cijeloj Europi. Dosad u Republici Hrvatskoj nije
provedeno opsežno, nacionalno istraživanje niti jednog aspekta liječenja bolesnika na kraju
života u jedinicama intenzivne medicine.
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi profesionalne i etičke stavove i dosadašnja iskustva
zdravstvenih djelatnika zaposlenih u jedinicama intenzivne medicine u Republici Hrvatskoj o
liječenju bolesnika na kraju života. Istraživanje je provedeno u 18 jedinica intenzivne medicine
u 9 različitih bolnica putem anonimnog upitnika koji je uspješno prilagođen i standardiziran za
hrvatsku populaciju.
Istraživanje je pokazalo da postoje razlike u profesionalnim i etičkim stavovima i iskustvima
zdravstvenih djelatnika zaposlenih u različitim tipovima jedinica intenzivne medicine. U
neurološkim jedinicama intenzivne medicine češće dolazi do ukidanja 'spornih' terapijskih
postupaka, te su medicinske sestre češće uključene u donošenje odluka nego u ostalim tipovima
jedinica intenzivne medicine. Iako većina ispitanika smatra da su ne-oživljavanje metodama
kardiopulmonalne reanimacije, zadržavanje od uvođenja i ukidanje terapijskih postupaka kod
bolesnika na kraju života etički prihvatljive odluke, zadržavanje od uvođenja i ukidanje
terapijskih postupaka nisu uobičajena praksa u jedinicama intenzivne medicine u Republici
Hrvatskoj. Odluke o ograničavanju terapijskih postupaka donose liječnici na konziliju, a
medicinske sestre su često izuzete. Liječnici imaju liberalniji stav o ograničavanju terapijskih
postupaka i skloniji su poštivanju želja bolesnika u odnosu na medicinske sestre. Sukladno
rezultatima dosadašnjih istraživanja u drugim zemljama južne Europe, u Republici Hrvatskoj
također prevladava konzervativni i paternalistički pristup liječenju bolesnika na kraju života.

Sažetak (engleski)

Despite the modern treatment options, about one fifth of patients admitted to intensive care
unts die. At a certain point, the focus is shifted towards ensuring a dignified and peaceful death.
The aim of this research was to explore professional and ethical attitudes and experiences of
medical professionals working in intensive care units in the Republic of Croatia regarding the
treatment of end-of-life patients. The research was conducted in 18 different intensive care
units in 9 hospitals using a standardized questionnaire. The most important findings point to a
difference od attitudes and experiences in different types of intensive care units. Even though
most of the participants find 'do-not-attempt-cardiopulmonary-resuscitation' orders ethically
acceptable, such orders are rarely made in everyday practice. Decisions on limiting life
sustaining treatments are made by physicians, and nurses are mostly excluded. This research
points to a conservative and paternalistic approach towards treatment of end-of-life patients in
the Republic of Croatia, which is in accordance with previous research conducted in southern
European countries.

• Ključne riječi: Reanimacija; Jedinice intenzivne njege; Posebna njega; Smrt
• Ključne riječi (engleski): Resuscitation; Intensive Care Units; Critical Care; Death
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:105:746023
• Projekt: Šifra: IP-2016-06-2721; Naziv: Vrijednosti i odluke na kraju života; Kratica: VAL-DE-END; Voditelj: Ana Borovečki; Pravna nadležnost: Hrvatska; Financijer: HRZZ; Linija financiranja: IP
• Studijski program: Naziv: Biomedicina i zdravstvo; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: poslijediplomski doktorski; Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje biomedicine i zdravstvo (dr. sc.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Opseg: 128 str.
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2022-09-14 10:31:46