Povezanost usklađenosti roditelja u odgoju s emocionalnim i ponašajnim problemima adolescenata

disertacija

• Naslov (engleski): The relationship between coparenting and adolescent emotional and behavioral problems
• Autor: Vlatka Boričević Maršanić; MBZ: 336121
• Mentor: Vesna Vidović (mentor)
• Član povjerenstva: nije dostupno (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Medicinski fakultet; Zagreb
• Datum i država obrane: 2011-12-06, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO; Kliničke medicinske znanosti
• Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC): 61 - Medicina

Sažetak

UVOD: Cilj istraživanja je bio utvrditi povezanost usklađenosti roditelja u odgoju s
emocionalnim i ponašajnim problema adolescenata, te istražiti da li postoje razlike s obzirom
na spol adolescenata. Daljnji ciljevi istraživanja su bili utvrditi povezanost između
usklađenosti roditelja u odgoju i ukupnog funkcioniranja obitelji, te između usklađenosti
roditelja u odgoju i povezanosti roditelj-adolescent. Određena je i prediktivna vrijednost
usklađenosti roditelja u odgoju, ukupnog funkcioniranje obitelji, roditeljske brižnosti i
prezaštićivanja za emocionalne i ponašajne probleme adolescenata.
ISPITANICI I METODE: U istraživanju je sudjelovao ukupno 241 adolescent, 122
adolescenta u kliničkoj i 119 adolescenata u kontrolnoj skupini. Ispitanici su bili u dobi od 15
do 18 godina. Kliničku skupinu su sačinjavali adolescenti upućeni na prvi psihijatrijski
pregled u Psihijatrijsku bolnicu za djecu i mladež, Zagreb. Kontrolnu skupinu sačinjavali su
adolescenti koji nisu psihijatrijski liječeni u ordinacijama liječnika opće medicine Doma
zdravlja Zagreb – Zapad, Zagreb. U istraživanje su bili uključeni i biološki roditelji
adolescenata koji su u braku. Ispitanici su popunjavali samoocjenske upitnike za procjenu
usklađenosti roditelja u odgoju, ukupnog funkcioniranja obitelji, emocionalnih i ponašajnih
problema adolescenata, povezanost roditelj-adolescent.
REZULTATI: Usklađenosti roditelja u odgoju prema procjeni roditelja je bila statistički
značjano lošija u obiteljima adolescenata u klinčkoj skupini u odnosu na kontrolnu skupinu.
Karakteristike roditelja su u većoj mjeri utjecale na usklađenost roditelja u odgoju od
karekteristika adolescenata. Usklađenost roditelja u odgoju je bila značajno bolja u obiteljima
105
adolescenata čiji roditelji imaju veći stupanj obrazovanja, a značajno lošija u obiteljima
adolescenata čiji roditelji imaju psihičku bolest. Razlika po spolu adolescenata s obzirom na
usklađenost roditelja u odgoju nije statistički značajna.
Usklađenost roditelja u odgoju je bila značajno i negativno povezana s emocionalnim,
ponašajnim i ukupnim problemima adolescenata oba spola, osim usklađenost roditelja u
odgoju prema procjeni oca i emocionalnih problema muških adolescenata. Usklađenost
roditelja u odgoju je bila značajno i negativno povezana s brojem problema u ukupnom
funkcioniranju obitelji, pozitivno i značajno povezana s brižnošću oba roditelja, te negativo i
značajno s prezaštićivanjem majke u uzorku ženskih adolescenata i prezaštićivanjem oca na
ukupnom uzorku ispitanika. Rezultati istraživanja pokazali su značajne razlike u usklađenosti
roditelja u odgoju ovisno o tipu povezanosti s majkom i ocem, s porastom usklađenosti
roditelja u odgoju se poboljšava tip povezanosti majka-adolescent, odnosno otac-adolescent.
Usklađenost roditelja u odgoju je bila značajan prediktor ponašajnih, ali ne i emocionalnih
problema adolescenata.
ZAKLJUČAK: Rezultati ovog istraživanja ukazuju na značaj usklađenosti roditelja u odgoju
za razvoj ponašajnih problema adolescenata i potrebu uključivanja procjene usklađenosti
roditelja u odgoju u redovne dijagnostičke postupke. Intervencije u okviru obiteljske terapije
usmjerene na poboljšanje usklađenosti roditelja u odgoju su opravdane za obitelji
adolescenata upućenih na psihijatrijsko liječenje zbog ponašajnih problema.

Sažetak (engleski)

INTRODUCTION: The aim of this study was to examine the relationship between
coparenting and adolescent emotional and behavioral problems, and whether there were
differences according to adolescent gender. We also examined the relationship between
coparenting and overall family functioning, and parent-adolescent bonding. The predictive
value of coparenting, overall family functioning, and parent-adolescent bonding for
adolescent behavior problems was determined.
SUBJECTS AND METHODS: The study completed 241adolescents, 122 adolescents in the
clinical and 119 in the control group. Adolescents were aged 15 to 18 years. The clinical
group included adolescents referred to their first psychiatric interview at the psychiatric
Hospital for Children and Youth, Zagreb. The control group included adolescent who have
never been in psychiatric treatment in general practitioners' offices at he Helth Center Zagreb
– Zapad, Zagreb. Both biological parents of adolescents who were married, were also
included in the study. The participants filled in self-report questionnaires that assess the
quality of the coparenting relationship, overall faily functioning, parent-adolescent bonding
and adolescent emotional and behavioral problems.
RESULTS: Supportive coparenting was significantly lower in families with adolescents in
the clincal group than in the control group. Parents' characteristics had greater impact on
supportive coparenting than adolescents' characteristics. Supportive coparenting was
significantly higher in families with adolescents whose parents had higher level of education,
107
and lower in families with adolescents whose parents had a history of psychiatric illness. The
difference in supportive coparenting according to adolescent gender was not significant.
Supportive coparenting was significantly and negatively associated with male and female
adolescent emotional, behavioral and total problems, except for supportive coparenting
reported by fathers and emotional problems of male adolelscents. Supportive coparenting was
significantly and negatively associated with the number of problems in overall family
functioning, significantly and positively with parental care, and significantly and negatively
with maternal overprotection on the sample of female adolescents and paternal overprotection
on the total sample. The results of this study indicate significant differences in supoortive
coparenting according to the type of parent-adolescent bonding, such that with the increase in
supportive coparenting, the type of mother-adolescent bonding and father-adolescent bonding
improves.
Supportive coparenting predicted adolescent exteranlizing behavior problems, but not
internalizing problems.
CONCLUSION: Findings from this study underscore the role of coparenting for adolescent
externalizing behavior problems and the need to include the evaluation of this family
relationship in the initial assesment. Family interventions targeting the coparenting
relationship may be highly appropriate for families with adolescents referred for externalizing
symptoms.

• Ključne riječi: medicina
• Ključne riječi (engleski): medicine
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:105:520479
• Studijski program: Naziv: Biomedicina i zdravstvo; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: poslijediplomski doktorski; Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje biomedicine i zdravstva (dr. sc.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Opseg: 130 str.
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2023-05-05 07:07:16