| Sažetak | Cilj istraživanja bio je utvrditi stavove studenata redovnog i izvanrednog studija sestrinstva Zdravstvenog veleučilišta o sestrinstvu kao profesiji. Specifični ciljevi istraživanja su utvrditi: promjene stavova redovitih i izvanrednih studenata sestrinstva o sestrinstvu tijekom dodiplomskog studija, razlike u stavovima prema sestrinstvu između studenata redovnog i izvanrednog studija sestrinstva, stavove studenata redovnog i izvanrednog dodiplomskog studija sestrinstva o sestrinstvu kao profesiji, ulogama i zadaćama te karakteristikama medicinskih sestara, vrijednostima u sestrinstvu, stereotipijama o sestrinstvu u društvu te validacija instrumenta Nursing image questionnaire (Upitnika o stavovima prema sestrinstvu).
Ispitanici i metode: Ispitanici u ovoj studiji bili su studenti prve godine studija sestrinstva Zdravstvenog veleučilišta koji su upisali studij u akademskoj godini 2012./13., u drugoj fazi istraživanjem su obuhvaćeni isti studenti u akademskoj godini 2014./15. Na prvoj godini studija upitnik je ispunilo 115 studenata redovnog studija te 151 student izvanrednog studija. Na trećoj godini studija od 115 studenata koji su ispunili upitnik na prvoj godini upitnik je ispunilo 106 studenata (92,2%) te od 151 izvanrednog studenta upitnik je ispunilo 129 studenata (85,4%). Istraživanje je uključivalo ispunjavanje Upitnika o stavovima prema sestrinstvu, koji je kulturološki adaptiran i validiran, te navođenje demografskih podataka: spol, dob, stručna sprema, mjesto zaposlenja, godine radnog iskustva i bračni status. Istraživanje je prospektivna studija koja je uključivala dvije točke ispitivanja, po uključivanju u studiju na početku studija te u zadnjem semestru, odnosno na trećoj godini studija. Ispitanici su nakon dobivene upute ispunili upitnik. Upitnik je lingvistički i kulturološki adaptiran te pripremljen za primjenu na hrvatskoj populaciji; odobrenje za uporabu dobiveno je od autora Upitnika. U prvoj fazi istraživanja studenti su zamoljeni na prvom predavanju iz područja zdravstvene njege, prije početka predavanja, da ispune upitnik. U drugoj fazi ispitivanja istraživanje je provedeno u posljednjem semestru na jednom od zadnjih predavanja studija. Podaci su analizirani metodama deskriptivne statistike, Mann-Whitney U testom te složenom analizom varijance. Rezultati su interpretirani na razini statističke značajnosti od α<0,05.
Rezultati: Utvrđene su statistički značajne razlike između procjena studenata redovnog studija danih na prvoj i trećoj godini studija na 21 od 30 pitanja, pri čemu su prosječne procjene porasle na 17 od tog 21 pitanja. Na preostale 4 čestice procjene su se u prosjeku smanjile. Statistički značajne razlike između procjena studenata izvanrednog studija danih na prvoj i trećoj godini
studija opažene su na 11 od 30 pitanja, pri čemu su prosječne procjene porasle na 6 od tih 11 pitanja. Na preostalih 5 čestica procjene su se u prosjeku smanjile. Prilikom utvrđivanja razlike između redovnih i izvanrednih studenata na prvoj godini studija, opažene su statistički značajne razlike na 18 od 30 pitanja. Pri tome, redovni studenti davali su više procjene u odnosu na izvanredne studente na 9 od 18 pitanja. Prilikom utvrđivanja razlike između redovnih i izvanrednih studenata na trećoj godini studija, opažene su statistički značajne razlike na 19 od 30 pitanja. Pri tome, redovni studenti davali su više procjene u odnosu na izvanredne studente na 15 od 19 pitanja. Složenom analizom varijance utvrđeno je da su stavovi kod redovnih studenata o ulogama, zadaćama i karakteristikama medicinskih sestara pozitivniji na trećoj godini studija u odnosu na prvu godinu studija. Studenti izvanrednog studija imaju negativnije stavove na trećoj godini studija u odnosu na prvu godinu studija. Složenom analizom varijance utvrđeno je da redovni studenti daju više procjene – iznose više stavove vezano uz profesionalizam. Dobiven je i značajni glavni efekt točke mjerenja, koji pokazuje kako su procjene davane na ovom području na trećoj godini studija bile više u odnosu prvu godinu studija. Analiza rezultata stavova studenata vezanih uz vrijednosti nije pokazala značajne glavne efekte vezane uz vrstu studija (redovni/izvanredni), godinu studija (prva/treća) te interakciju. Složenom analizom varijance vezano uz stavove studenata o stereotipijama u društvu utvrđen je značajan glavni efekt točke mjerenja, koji pokazuje kako prosječni rezultati na ovom području rastu od prve do treće godine studija. Dobivena je i značajna interakcija koja pokazuje kako se izvanredni i redovni studenti razlikuju tijekom prve godine studija, no da ta razlika više ne postoji na trećoj godini studija. Rezultati istraživanja pokazuju kako se redovni i izvanredni studenti nisu razlikovali u prosječnom rezultatu ostvarenom na Upitniku o stavovima prema sestrinstvu na prvoj godini studija, nakon čega rezultati rastu i kod redovnih i izvanrednih studenata, pri čemu je rast za redovite studente nešto brži, odnosno, konačan rezultat na trećoj godini studija viši je nego kod izvanrednih studenata. Za potrebe istraživanja provedena je kulturološka adaptacija te validacija Upitnika o stavovima prema sestrinstvu (Nursing image questionnaire-NIQ-7), koji su izradile Toth i suradnice (1998.). Pouzdanost izračunata na cijeloj skali pomoću Cronbach alpha koeficijenta unutarnje konzistencije, u ovom istraživanju iznosi od 0,65 do 0,76, što je manje nego prilikom validacije originalnog upitnika, čija je pouzdanost iznosila od 0,75 do 0,80. Provedena je konfirmatorna faktorska analiza glavnih komponenti s Varimax rotacijom i Kaiser-Guttmanovim kriterijem zadržavanja glavnih faktora. Prilikom analize izdvojeno je 7 faktora, prema nazivima sadržajnih cjelina u originalnom upitniku imenovani su faktori (Karakteristike medicinskih sestara/sestrinstva, Uloge i zadaće medicinskih sestara, Vrijednosti, Preduvjeti vezani uz profesionalizam u
sestrinstvu, Preduvjeti profesionalnog razvoja sestrinstva, Društveni stereotipi vezani uz obveze medicinskih sestara, Društveni stereotipi vezani uz osobine medicinskih sestara).
Zaključak: Hipoteza da se stavovi studenata redovitog i izvanrednog studija sestrinstva o sestrinstvu kao profesiji razlikuju na početku studija i na kraju studija potvrđena je. Hipoteza da na stavove o sestrinstvu kao profesiji formalna edukacija utječe kod studenata redovnog studija sestrinstva, a ne utječe kod studenta izvanrednog studija sestrinstva, nije potvrđena. Stavovi studenata redovnog i izvanrednog studija prema sestrinstvu mijenjaju se tijekom studija, no prisutne su razlike u mijenjanju stavova. |
| Sažetak (engleski) | Aim: The aim of the study was to determine the attitudes of students toward nursing at the University of Applied Health Sciences at the beginning and at the end of their study program.
Materials and methods: Students anonymously completed the Nursing Image Questionnaire (Toth, 1998). Before the implementation, the questionnaire was translated, cross-culturally adopted and validated. Data was analyzed using descriptive statistics, Mann-Whitney U test, and analysis of variance.
Results: Research analysis included 115 full-time nursing students, and 151 part-time nursing students at the beginning of the program, and 106 full-time students, and 129 part-time students at the end of research. The results show a statistically significant difference in attitudes toward nursing roles and responsibilities, professionalism, and nursing stereotypes in the society among full-time and part-time students. There was no statistically significant difference in attitudes toward values in nursing.
Conclusion: Full-time and part-time nursing students’ attitudes toward nursing changes during their study program since it is influenced by acquisition of knowledge and skills. During their study, students acquire a more realistic perception of nursing and adoption of professional values emerges. |
