| Sažetak | U uvodu rada se navodi perinatalna smrtnost blizanaca i ostale posljedice preuranjenog
porođaja i niskih porođajnih težina koje utječu na učestalost pojave cerebralne paralize i umnog
zaostajanja ali i na incidenciju kognitivnih oštećenja i poremećaja ponašanja. Opisuju se osnovni
elementi kognitivnog i socijalnog razvoja u blizanaca kao i uzroci usporenog razvoja govora i
njihovi najčešći psihološki problemi. Uvod sadrži i osvrt na etiologiju poremećaja nedostatka
pažnje s hiperaktivnošću (ADHD-e) i kriterije za dijagnozu.
Opći cilj rada bio je analizirati konačni intelektualni razvoj i ponašanje dvojajčanih blizanaca
u odnosu na kontrolnu skupinu ispitanika rođenih iz jednoplodnih trudnoća kao i između njih
međusobno. Specifični ciljevi su obuhvatili analizu učestalosti epilepsije i ostalih neuroloških
bolesti kao i analizu učestalosti ADHD-e poremećaja u promatranim skupinama. Hipoteza ovog
istraživanja očekivala je u blizanaca učestalije poteškoće u intelektualnom funkcioniranju, veću
učestalost poremećaja pažnje s hiperaktivnošću uz učestalije neurološke bolesti te slabiji konačni
kognitivni razvoj i akademski uspjeh nego u kontrolnih ispitanika.
Ispitanici i metode. U istraživanju je sudjelovalo 36 parova dvojajčanih blizanaca koji su
sudjelovali i u prvom istraživanju neurorazvoja prvog i drugog blizanca u njihovoj predškolskoj
ili ranoj školskoj dobi. Odaziv kontrolnih ispitanika rođenih iz jednoplodnih trudnoća koji su
sudjelovali u prvom istraživanju bio je značajno manji pa je za ovo istraživanje kreiran nešto manji
kontrolni uzorak od 27 ispitanika u koji su dijelom uvršteni i novi kontrolni ispitanici. Svi su
ispitanici rođeni su od 1981 do 1985 godine u rodilištu Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a
Zagreb i birani su metodom slučajnog uzorka. Podaci su prikupljani putem upitnika o općem
zdravlju, upitnika samoprocjene ADHD-e simptoma i stila privrženosti, upitnikom procjene
prošlih odnosa s roditeljima kao i putem revidiranog Beta II testa inteligencije i kliničkim
neurološkim pregledom. Obrada podataka izvršena je na osobnom računalu, a pri izgradnji baze
podataka i statističkoj interpretaciji korišten je statistički program IBM SPSSStatistics verzija 25.
Sve P vrijednosti manje od 0,05 smatrane su statistički značajnima te su u daljnjoj analizi tako i
komentirane. Rezultati istraživanja su samo djelomično potvrdili hipotezu. Prva skupina rezultata se
odnosi na trudnoću, način dovršetka porođaja te na perinatalne komplikacije. Rezultati su sukladni
rezultatima brojnih istraživanja iz literature potvrdivši da je učestalost komplikacija u blizanačkoj
trudnoći, dovršenja poroda carskim rezom kao i perintalnih komplikacija kod blizanaca statistički
značajno viša nego u kontrolnoj skupini(P<0,001). Gestacijska dob je statistički značajno kraća u
blizanačkim trudnoćama kao što je je i prođajna težina i duljina blizanaca statistički značajno
manja a Apgar indexi u prvoj i petoj minuti statistički značajno niži nego u kontrolnoj skupini
(P<0,001). Druga skupina rezultata odnosi se na razvoj govora, intelektualno funkcioniranje,
poteškoće u učenju i ponašanju s posebnim naglaskom na učestalost ADHD-e poremećaja u
blizanaca i kontrolnih ispitanika u odrasloj dobi. Zanimljivo je da su straiji prvorođeni blizanci
imali statistički značajno više ADHD-e poremećaja u djetinjstvu (P=0,034) kao i statistički
značajno više poteškoća u govoru (P=0.024) nego mlađi drugorođeni blizanci. Osim statistički
značjno sporijeg razvoja govora u blizanaca (P< 0,033) i statistički značajno niže dosegnute
obrazovne razine u blizanačkoj skupini (P=0,045) ostali praćeni parametri nisu pokazivali
statistički značajnih razlika između blizanačke i kontrolne skupine. Također nije nađeno
statistisčki značajnih razlika u učestalosti epilepsije i ostalih neuroloških bolesti u promatranim
skupinama.
U raspravi se analiziraju dobiveni rezultati nastojeći ih objasniti i usporediti sa rezultatima
istraživanja iz literature. Diskutira se o riziku pojave neuroloških i kognitivnih oštećenja u djece
vrlo male porođajne težine odnosno u djece koja su rođena prije očekivanog termina, što je u
blizanaca vrlo često. Dio rasprave analizira razna mišljenja i stavove iz literature kojima se
pokušava objasniti zašto je razvoj govora u blizanaca usporen i otežan što pokazuju i rezultati
ovoga istraživanja te na koji način niža razina verbalnog funkcioniranja utječe na slabiji kognitivni
razvoj u blizanaca. Rasprava sadrži poseban osvrt na razvojni tijek ADHD-e poremećaja i
objašnjava razlike u njegovoj učestalosti u ispitanika blizanaca u djetinjstvu i u odrasloj dobi te
ukazuje na potrebu i važnost daljnjih istraživanja ADHD-e poremećaja kao ekstremnog ponašanja
koje genetski varira kroz cijelu populaciju a ne kao poremećeja koji je ograničen samo na
osobe koje zadovoljavaju kliničke kriterije. Zaključci samo djelomično potvrđuju očekivanja iz hipoteze. Intelektualno funkcioniranje
u blizanačkoj i kontrolnoj skupini se ne razlikuje statistički značajno kao što ni problematična
ponašanja nisu statistički značajno učestalija u blizanačkoj skupini. Nema statistički značajne
razlike niti u učestalosti epilepsije i drugih neuroloških bolesti kao niti u učestalosti ADHD-e
premećaja među promatranim skupinama u odrasloj dobi a što je sve bilo očekivano prema
hipotezi. Zanimljivo je da je učestalost ADH-e poremećaja statistički značajno viša u djetinjstvu u
starijih prvorođenih blizanaca koji imaju i statistički značjno više poteškoća u govoru nego mlađi
drugorođeni blizanci premda ne postoji među njima statistički značajna razlika u dosegnutoj
obrazovnoj razini. Istraživanje je potvrdilo očekivano prema hipotezi statistički značajno niži
akademski uspjeh u blizanačkoj skupini u odnosu na kontrolnu skupinu. To se može objasniti
većom učestalosti simptoma ADHD-a u blizanaca, nižom razinom njihovog verbalnog
funkcioniranja, učestalijim poteškoćama u ponašanju uz više psihičkih problema nego kod
kontrolnih ispitanika premda svi praćeni parametri nisu pokazali statistički značajne razlike među
uspoređivanim skupinama. |
| Sažetak (engleski) | Introduction brings perinatal mortality of twins and other consequences of premature labor
and low birth weight which influence the incidence of cerebral pulsy and mental retardation as
well as incidence of cognitive impairment and behavioral disorders. The basic elements of
cognitive and social development in twins are described and causes of retarded speech
development explained. Introduction contains review of psychological difficulties in twins and
etiology of attention deficit hyperactivity disorder (ADHD) as well as its diagnostic criteria.
The main aim of this work was to analize the final intellectual development and behavior of
dizygotic twins compared to control singletons born from single pregnancies as well as between
themselves. Specific aims included analysis of epilepsy and ADHD occurrence and observed
frequency of other neurolological diseases. Hypothesis of this research expected in twins more
frequent disturbances in intellectual functioning, more frequent occurrence of ADHD and
neurological diseases with inferior final cognitive development and inferior academic achievements
when compared with control examinees.
Examinees and methods. 36 pairs of dizygotic twins took part in this research and all of
them participated in the first research of their neurological development 25 years ago when they
were in preschool and early school age. Responding rate of previous control singletons for this
research was significantly lower and new smaller control sample of 27 examinees was created for
this research which included partially new controls. All examinees, twins and controls were born
in the same period from 1981. until 1985. in the same Maternity Hospital in Zagreb and were
chosen by the lottery method. The data were collected by 7 Questionnaires including ones used in
the first research, basic Questionnaire about general health, “ASQ-Attachment style questionnaire,
“ The adult ADHD Self - Report Scale”, “PBI-Parental Bonding Instrument” and “Beta II- revised
Beta examination- second edition ” as well as by clinical neurological examination. The data
processing was done on personal computer with IBM SPSS Statistics (version 25) Programe
support in modeling of data base and statistical interpretation. All P values lower than 0,05 were
thought and interpreted as statistically significant in further analysis.Results of this research confirmed the hypothesis only partially. The first group of results is
related to the pregnancy and perinatal outcomes. The following differences between twins and
controls were statistically significant (P<0,001): the gestational age in twins was shorter, twin
pregnancies were more complicated, more deliveries were terminated by Cesarian section in twins,
twin perinatal complications were more frequent, birth weight and birth length in twins were
smaller and Apgar scores in first and fifth minute after delivery were in twins lower than in controls
(P<0,001). The second group of results reports about speech development, intelectuall functioning,
learning difficulties and problematic behaviors with special interest in ADHD frequency in twins
and controls in childhood and in adult age. It is interesting that first born twins had statistically
significant higher ADHD frequency in childhood (P=0,034) while there is no difference in adult
age between themselves as well as between twins and controls. First born twins had also
statisctically significant higher frequency of speech difficulties (P=0,045). Except for speech
retardation (P=0,033) and lower education level (P=0,045) in twins what made statictically
significant difference compared to control examinees all other observed parameters including
occurrence of epilepsy and other neurological diseases didn’t show statistically significant
difference between compared samples.
Discussion analizes the results in attempt to interpret and compare them with the results
from the literature. The subject of discussion is risk for appereance of neurological and cognitive
damage in children with very low birth weight what happens more often in prematurely born
children, especially frequent in twins. The retarded development of speech found in twins in this
research is compared with the similar findings in recent literature. The discussion turns back to
evolution of ADHD through adolescence to adult age trying to explain the differences in its
frequency in twins in childhood and in adult age. The need and importance of further ADHD
research is emphasized suggesting that this disorder should be rather understood as extreme
behavior which genetically varies through entire population than as disorder limited only to
persons who fulfill clinical criteria. Conclusions include the following facts: there is no statistically significant difference
between twins and controls in intelectuall functioning, frequency of ADHD and other problematic
behaviors in adult age as well as no difference in frequency of epilepsy and other neurological
diseases between what was expected by hypothesis. The research confirmed statistically significant
lower educational level in twins what can be explained by higher frequency of ADHD
symptoms in twins, lower levels of their verbal functioning, more frequent learning difficulties
and psychological problems than in controls although all followed parameters didn’t show
statistically significant difference. |
