Inducibilnost paroksizmalne fibrilacije atrija nakon krioablacije plućnih vena

disertacija

• Naslov (engleski): Induction studies after cryoablation therapy for atrial fibrillation
• Autor: Vedran Velagić
• Mentor: Davor Puljević (mentor)
• Član povjerenstva: nije dostupno (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Medicinski fakultet; Zagreb
• Datum i država obrane: 2018-01-19, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO; Kliničke medicinske znanosti
• Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC): 61 - Medicina

Sažetak

Uvod i ciljevi rada: Prediktivna vrijednost indukcijskih studija nakon kateterske
ablacije fibrilacije atrija je još predmet kontroverzi. Do sada, ovakve studije nisu bile
implementirane na bolesnicima nakon izolacije plućnih vena kriobalonom. Cilj ove
studije je analiza kliničkog značenja inducibilnosti fibrilacije atrija u bolesnika s
paroksizmalnom FA liječenih drugom generacijom kriobalona.
Metode: U sedamdeset bolesnika nakon izolacije plućnih vena kriobalonom proveden
je protokol indukcije fibrilacije atrija i evaluacije ranih rekonekcija rastućim dozama
isoproterenola. U ispitanika koji nisu imali rane rekonekcije evaluirana je pojavnost
supraventrikulskih ekstrasistola; atrijska ektopija smatrana je značajnom (SVES+) u
slučaju >1/10 ciklusa, odnosno >6/minuti. Nakon povratka bazične srčane frekvencije,
proveden je protokol brze atrijske elektrostimulacije.
Rezultati: U samo 3/70 ispitanika (4%) došlo je do indukcije fibrilacije atrija infuzijom
isoproterenola, a od toga 2/3 (66%) ispitanika imalo je ranu rekonekciju u plućnim
venama. U 62 ispitanika bez ranih rekonekcija isoproterenol je izazvao značajnu atrijsku
ektopiju (SVES+) u 17 bolesnika (27%). Brza atrijska stimulacija inducirala je FA u
23/70 bolesnika (33%). Nakon srednjeg vremena praćenja od 11.5 mjeseci, bilo je 11/70
(16%) recidiva fibrilacije atrija. Glede brze atrijske stimulacije, nije bilo značajne
razlike u stopi recidiva između inducibilnih i neinducibilnih bolesnika (log rank
p=0.33). Stopa recidiva fibrilacije atrija u SVES pozitivnih bolesnika iznosila je 41%
(7/17) što je značajna razlika u odnosu na SVES negativne bolesnike (log rank p <
0.0001). Značajna atrijska ektopija bila je jedini nezavisni prediktor rekurencije
fibrilacije atrija u multivarijantnoj analizi.
Zaključak: Pojava značajne supraventrikulske ektopije uz infuziju isoproterenola
mogla je predvidjeti recidive fibrilacije atrija nakon krioizolacije plućnih vena, dok brza
atrijska stimulacija nije imala prognostičke implikacije.

Sažetak (engleski)

Aims: To analyze the clinical value of AF induction in patients treated by second
generation CB for paroxysmal AF.
Methods: Seventy patients underwent isoproterenol challenge after pulmonary vein
isolation to assess AF induction and early PV reconnections (EPVR). Patients without
EPVR were evaluated for premature atrial contraction (PAC) induction; atrial ectopy
was considered frequent (PAC+) if >1/10 cycles or >6/min. After isoproterenol
protocol, rapid atrial pacing (RAP) was performed.
Results: AF induction by isoproterenol occurred only in 3/70 (4%) patients of whom
2/3 (66%) patients with an EPVR of a triggering vein. In the 62 patients without EPVR,
PAC+ occurred in 17 patients (27%). RAP could induce AF in 23/70 (33%) patients. At
a mean follow-up of 11.5 months, there were 11/70 (16%) AF recurrences. There was
no significant difference in the AF recurrence rate in RAP inducible versus noninducible
patients (log-rank p=0.33). A 41% recurrence rate (7/17 patients) was seen in
the PAC+ group with significantly different AF-free survival for PAC+ vs PACpatients
(log rank p < 0.0001). PAC+ was the only independent determinant to predict
AF recurrence after multivariate analysis.
Conclusion: PAC occurrence in response to isoproterenol could predict AF recurrence
after PV isolation by CB, while RAP showed no prognostic implication.

• Ključne riječi: medicina
• Ključne riječi (engleski): medicine
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:105:936949
• Studijski program: Naziv: Biomedicina i zdravstvo; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: poslijediplomski doktorski; Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje biomedicine i zdravstva (dr. sc.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Opseg: 117 str.
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2023-05-05 08:25:04