Utjecaj sindroma opstruktivne apneje u spavanju na makrostrukturu i mikrostrukturu spavanja i kardiovaskularnu autonomnu živčanu funkciju

disertacija

• Naslov (engleski): Impact of Obstructive Sleep Apnea Syndrome on Macrostructure and Microstructure of Sleep and Function of Cardiovascular Autonomic Nervous System
• Autor: Marina Mioč
• Mentor: Mario Habek (mentor)
• Mentor: Barbara Barun (komentor)
• Član povjerenstva: Marko Jakopović (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Danilo Hodoba (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Davor Puljević (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Medicinski fakultet; Zagreb
• Datum i država obrane: 2023-06-13, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO; Kliničke medicinske znanosti; Neurologija
• Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC): 616 - Patologija. Klinička medicina

Sažetak

Uvod: Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi učestalost oštećenja kardiovaskularnih autonomnih živčanih funkcija i oštećenja strukture spavanja kod ispitanika s opstruktivnom apnejom u spavanju (OSA) i ispitanika bez OSA-e.
Ispitanici i metode: U istraživanje su bili uključeni ispitanici s OSA-om (apneja-hipopneja indeks, AHI>5/h) i ispitanici bez OSA-e. Svi ispitanici su prije polisomnografije (PSG) ispunili upitnike za subjektivnu evaluaciju spavanja (Pittsburgh Sleep Quality Test, PSQI i Epworth Sleepiness Scale, ESS) te su im uzete antropometrijske mjere (težina i visina za računanje indeksa tjelesne mase (BMI) te opseg vrata). U PSG-u je očitavana mikro i makrostruktura spavanja. Svi ispitanici su nakon PSG-a učinili testiranje autonomnog živčanog sustava (AŽS) koje se sastojalo od odgovora srčanog ritma i krvnoga tlaka na Valsalvin manevar (mjera parasimpatičke i simpatičke funkcije), odgovora srčanog ritma na test dubokoga disanja (mjera parasimpatičke funkcije) te odgovora krvnoga tlaka na pasivni tilt test u trajanju od 10 minuta (mjera simpatičke funkcije).
Rezultati: U istraživanje je uključen ukupno 91 ispitanik. U skupini OSA bio je 41 (45,1%) ispitanik, a u skupini neOSA 50 (54,9%) ispitanika. Skupina OSA imala je veći BMI, širi opseg vrata, bili su češće muškoga spola i starije životne dobi. Analizom kardiovaskularnih funkcija nađen je statistički značajno niži Valsalvin omjer (VR) u OSA skupini koji je pokazatelj oštećenja parasimpatičke funkcije, međutim s obzirom na stariju životnu dob ispitanika OSA skupine ne možemo zanemariti utjecaj nejednakih skupina na rezultate. Analiza makrostrukture spavanja pokazala je kako je skupina OSA imala nižu prosječnu O2 saturacija, nižu minimalnu O2 saturaciju, veći apsolutni broj desaturacija (DIS) i viši desaturacijski indeks (ODI). Analizom subjektivnih parametara spavanja pronađeno je da skupina OSA ima u PSQI kraću latenciju usnivanja, manju učinkovitost spavanja te više smetnji spavanja. Korelacijskom analizom mikrostrukture spavanja i funkcija AŽS-a nije nađeno statistički značajne povezanosti što se može pripisati malom uzorku.
Zaključak: U ovom istraživanju potvrdili smo narušenu makrostrukturu spavanja u ispitanika s OSA-om te smanjenu subjektivnu kvalitetu spavanja. Radi značajne razlike u dobi između dvije skupine ispitanika, promijenjene parametre parasimpatičke funkcije ne možemo sa sigurnošću pripisati OSA-i. Struktura spavanja u OSA skupini bila je ovisnija o utjecaju promjena simpatičkog dijela AŽS-a. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se razjasnila promjena mikrostrukture spavanja u OSA-i i njezina povezanost s AŽS-om.

Sažetak (engleski)

Introduction: The objective of this study was to determine frequency of cardiovascular autonomic nervous system (ANS) dysfunction and change of sleep architecture in patients with and without obstructive sleep apnea (OSA).
Patients and Methods: In this study we included patients with OSA (apnea-hypopnea index>5/h) and patients without OSA. All completed sleep questionnaires (Pittsburgh Sleep Quality Test, PSQI and Epworth Sleepiness Scale, ESS) and anthropometric measurements were taken (height, weight, body mass index (BMI) and neck circumference). Video-polysomnography (PSG) was performed, and sleep microstructure and sleep macrostructure were evaluated. All patients underwent ANS testing, which included heart rate and blood pressure responses to Valsalva maneuver (measure of parasympathetic and sympathetic function), heart rate response to deep breathing (measure of parasympathetic function) and blood pressure response to passive tilt in duration of 10 minutes (measure of sympathetic function).
Results: A total of 91 patients were enrolled in this study. In group OSA there were 41 (45,1%) patients and in group non-OSA 50 (54,9%) patients. Group OSA had higher BMI, wider neck circumference, there were more men in this group and they were older. In OSA group there was statistically significant smaller Valsalva rate (VR) as a marker of parasympathetic function, but considering the fact that OSA group was older, we can't ignore the influence of uneven groups on the results. When studying sleep macrostructure OSA group had lower average oxygen saturation, lower minimum oxygen saturation, higher amount of total desaturation in sleep (DIS) and higher desaturation index (ODI). OSA group had lower subjective sleep latency, lower sleep efficiency and more sleep disturbances, as measured with sleep questionnaires. No significant correlation was found between sleep microstructure and ANS.
Conclusion: This study confirmed impaired sleep macrostructure and lower subjective sleep quality in OSA patients. Because of significant difference in the age of patients in both groups, changed parasympathetic function cannot be the sole consequence of OSA. Sleep structure in OSA patients was more dependent on changes in sympathetic part of ANS. There is a need for further investigations to clarify impairment of sleep microstructure in OSA and the correlation with ANS.

• Ključne riječi: Muškarci; Polisomnografija; Indeks tjelesne mase; Valsalvin manevar; Pospanost; Apneja za vrijeme spavanja; opstruktivna; Ankete i upitnici; Virtualna stvarnost
• Ključne riječi (engleski): Male; Polysomnography; Body Mass Index; Valsalva Maneuver; Sleepiness; Sleep Apnea; Obstructive; Surveys and Questionnaires; Virtual Reality
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:105:590105
• Studijski program: Naziv: Biomedicina i zdravstvo; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: poslijediplomski doktorski; Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje biomedicine i zdravstvo (dr. sc.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Opseg: 103 str.
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2023-07-07 10:54:16