Pušenje i ishodi liječenja bolesnika hospitaliziranih zbog COVID-19

diplomski rad

• Naslov (engleski): Smoking and clinical outcomes of patients hospitalized for COVID-19
• Autor: Karla Lazibat
• Mentor: Marko Lucijanić (mentor)
• Član povjerenstva: Rajko Kušec (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Marko Jakopović (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Marko Lucijanić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Medicinski fakultet; (KATEDRA ZA INTERNU MEDICINU); Zagreb
• Datum i država obrane: 2023-07-13, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO; Kliničke medicinske znanosti; Interna medicina

Sažetak

Cilj ovog istraživanja bio je ustanoviti utjecaj pušenja na klinički ishod hospitaliziranih pacijenata oboljelih od COVID-19 bolesti.

Retrospektivno smo analizirali podatke registra bolesnika hospitaliziranih zbog COVID-19 u Kliničkoj bolnici Dubrava u Zagrebu u periodu od 3/2020 do 6/2021. Prema pušačkom statusu, podijelili smo ispitanike u 3 skupine: aktivni pušači, bivši pušači i nepušači. Odredili smo nepovoljne kliničke ishode tijekom hospitalizacije: smrt, potreba za liječenjem mehaničkom ventilacijom, potreba za liječenjem u jedinci intenzivnog liječenja, venske tromboembolije, arterijske tromboze, veliko krvarenje i bakterijemija.

Aktivno pušenje u odnosu na nepušenje bilo je statistički značajno povezano s mlađom dobi, muškim spolom, češćim prisustvom hiperlipoproteinemije, debljine, KOPB-a, koronarne bolesti i periferne arterijske bolesti (P<0.05 za sve analize). Aktivno pušenje bilo je statistički značajno povezano s većim rizikom arterijskih tromboza uz COVID-19 infekciju (prilagođeni OR 1.75 (1.15-2.64), P=0.009) i većim rizikom bakterijemije (prilagođeni OR 1.58 (1.14-2.19), P=0.005), dok je bivše pušenje bilo povezano s većim rizikom bakterijemije (OR 1.68 (1.22-2.31), P=0.001). Aktivno i bivše pušenje u odnosu na nepušenje nisu bili značajno povezani s mortalitetom, potrebom za mehaničkom ventilacijom, potrebom za liječenjem u jedinici intenzivnog liječenja, s pojavom venskih tromboembolija i velikog krvarenja u prilagođenim analizama (P>0.05).

Rezultati ovog istraživanja pokazuju da pušači oboljeli od COVID-19 imaju veći rizik za nastanak komplikacija (arterijska tromboza i bakterijemija) u odnosu na nepušače te su češće opterećeni specifičnim komorbiditetima koji doprinose nepovoljnom kliničkom ishodu. Ovo istraživanje potvrđuje da je pušenje negativan čimbenik u razvoju i ishodu kliničke slike COVID-19 infekcije.

Sažetak (engleski)

The aim of this study was to determine the influence of smoking on clinical outcomes in patients hospitalized for COVID-19.

The data was retrospectively analyzed from the register of patients hospitalized due to COVID-19 at the Dubrava Clinical Hospital in Zagreb in the period from March 2020 to June 2021. According to smoking status, the patients were divided into 3 groups: active smokers, ex-smokers and non-smokers. Negative clinical outcomes during hospitalization were determined: death, mechanical ventilation, treatment in the intensive care unit, venous thromboembolism, arterial thrombosis, major hemorrhage and bacteremia.

Active smoking compared to non-smoking was statistically significantly associated with younger age, male sex, more frequent presence of hyperlipoproteinemia, obesity, COPD, coronary disease and peripheral arterial disease (P<0.05 for all analyses). Active smokers had statistically significantly higher risk of arterial thrombosis (adjusted OR 1.75 (1.15-2.64), P=0.009) and a higher risk of bacteremia (adjusted OR 1.58 (1.14-2.19), P=0.005). Ex-smokers had statistically higher risk of bacteremia (OR 1.68 (1.22-2.31), P=0.001). Active and former smoking compared to non-smoking were not significantly associated with mortality, need for mechanical ventilation, treatment in the intensive care unit, or occurrence of venous thromboembolism and major bleeding in adjusted analyses (P>0.05).

The results of this study show that smokers suffering from COVID-19 have a higher risk of developing complications (arterial thrombosis and bacteremia) compared to non-smokers. They are also often burdened with specific comorbidities that contribute to an unfavorable clinical outcome. This research suggests that smoking is a negative prognostic factor in COVID-19 patients.

• Ključne riječi: arterijska tromboza; bakterijemija; COVID-19; komorbiditet; pušenje
• Ključne riječi (engleski): arterial thrombosis; bacteremia; comorbidity; COVID-19; smoking
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:105:332442
• Studijski program: Naziv: Medicina; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski; Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica medicine (dr. med.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2023-10-26 09:18:07