Indirektna kalorimetrija kao monitoring nutricije pacijenata u jedinicama intenzivnog liječenja

diplomski rad

• Naslov (engleski): Monitoring nutrition using indirect calorimetry in intensive care units
• Autor: Lucija Strmota
• Mentor: Dinko Tonković (mentor)
• Član povjerenstva: Slobodan Mihaljević (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Daniela Bandić Pavlović (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Dinko Tonković (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Medicinski fakultet; (KATEDRA ZA ANESTEZIOLOGIJU, REANIMATOLOGIJU I INTENZIVNU MEDICINU KIRURŠKIH STRUKA); Zagreb
• Datum i država obrane: 2023-09-19, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO; Kliničke medicinske znanosti; Anesteziologija i reanimatologija

Sažetak

Nutritivna potpora važan je dio skrbi za kritično oboljele pacijente u jedinicama intenzivne medicine. Kritična bolest praćena je mnoštvom promjena, između ostalog metaboličkim, hormonalnim i imunosnim koje značajno utječu na energetske potrebe pacijenata Za optimalnu kalorijsku nadoknadu nužno je što preciznije predvidjeti ili izmjeriti ukupni dnevni utrošak energije koji u kritično oboljelih pacijenata odgovara utrošku energije u mirovanju resting energy expenditure ). Najdulje i najčešće korištena meto da u tu svrhu su jednadžbe ili formule za predviđanje energetskih/kalorijskih potreba koje se, u ovoj populaciji pacijenata, opetovano pokazuju nepreciznima i dio su razloga zašto su pacijenti u jedinicama intenzivne medicine izloženi riziku i od prekomjernog i od nedovoljnog kalorijskog unosa overfeeding i underfeeding oboje je povezano s negativnim kliničkim ishodima pacijenata. Indirektna kalorimetrija je zlatni standard u određivanju energetskih potreba pacijenata u jedinicama intenzivne medicine , premda nije široko zastupljena i korištena prvenstveno zbog tehničkih razloga, ali i zbog nedostatka nedvosmislenih dokaza iz kvalitetnih studija s dovoljno velikim uzorkom ispitanika . Postoje signali iz posljednje objavljenih sustavni h pregleda s meta analizom da bi korištenje indirektne kalorimetrije za određivanje kalorijskih potreba moglo biti povezano sa smanjenjem kratkoročnog mortaliteta u kritično oboljelih pacijenata, no potrebna su daljnja istraživanja. Metoda ima svoja ograničenja koj a treba uzeti u obzir jer svi pacijenti neće biti kandidati za izvođenje mjerenja. S dolaskom novih, manjih i prenosivih uređaja na tržište, otvara se put za širu upotrebu indirektne kalorimetrije diljem jedinica za intenzivnu medicinu, ali i izvan njih, osobito tijekom rehabilitacije otpuštenih pacijenata kad su u visokom riziku od malnutricije i njenih posljedica, a nutritivne intervencije mogu jasnije doći do izražaja. Ono što će također biti u fokusu budućih istraživanja je i pronalaženje optimalne nutritivne strategije za kritično oboljele pacijente , a indirektna kalorimetrija tu bi mogla pronaći svoje mjesto kao alat za praćenje i individualizaciju nutritivne potpore.

Sažetak (engleski)

Nutrition support is an important part of care for critically ill patients in intensive care units. Critical illness causes a variety of changes, including metabolic, hormonal and immune, which significantly affect patients' energy requirements . To adequately meet energy requirements, it is vital to accurately predict or measure res ting energy expenditure which reflects total energy expenditure in critically ill. Predictive equations are still the most commonly used method for estimating energy needs although their inaccuracy in critically ill patients is being repea t e d ly proven and is partially accounted for the high risk of over and underfeeding, both associated with worse clinical outcomes, in intensive care unit patients. Indirect calorimetry is the gold standard for measuring energy expenditure in critically ill but remains insufficiently used mostly because of technical considerations and lack of definite evidence based on quality studies with larger sample size. Recently published systemic reviews with meta analysis showed some signals that use of indirect calorimetry for measu ring energy needs is associated with reduction in short term mortality but further research is needed. The limitations of the method should be considered since all patients are not eligible for measurement. A new generation calorimeters, smaller and portable, could impact wider use of indirect calorimetry in the intensive care units and outside, especially during post ICU rehabilitation process when the risk of malnutrition and its consequences is still high and nutritive interventions have greater im pact. Moreover, the objective of future research is finding optimal nutritive strategy for critically ill and indirect calorimetry could be used as a tool for monitoring and individualization of nutrition support.

• Ključne riječi: Ključne riječi: indirektna kalorimetrija; kritično oboljeli; nutritivna potpora; jedinica intenzivne medicine; energetske potrebe
• Ključne riječi (engleski): Key words: indirect calorimetry; critical illness; nutrition support; intensive care unit; energy requirements
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:105:014120
• Studijski program: Naziv: Medicina; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski; Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica medicine (dr. med.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2023-10-31 09:38:23