Association of the psychological distress and cardiovascular risk behaviors, conditions and diseases: the CroHort study

Znanstveni rad - Izvorni znanstveni rad

• Naslov (hrvatski): Povezanost psihološke patnje i kardiovaskularnih rizičnih ponašanja, stanja i bolesti: CroHort studija
• Autor: Tea Vukušić Rukavina
• Autor: Ognjen Brborović
• Autor: Hana Fazlić
• Autor: Slavica Sović
• Autor: Marta Čivljak
• Autorova ustanova: Sveučilište u Zagrebu; Medicinski fakultet
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO; Kliničke medicinske znanosti

Sažetak (engleski)

Aim of this study was to explore and compare association of PD (psychological distress) and cardiovascular risk behaviors, conditions and diseases in Croatian adult population. The sample of this study consisted of 3,229 respondents. Psychological distress status was measured by the five-item Mental Health Scale (MHI-5) of the Short Form questionnaire (SF-36), hence one distinguished subgroup consisted of population with PD and other without PD. Prevalence of cardiovascular risk behaviors, cardiovascular risk conditions and self-reported cardiovascular diseases within each subgroup were calculated. During the follow up period physical inactivity remained the only risk behavior showing significant difference between PD status subgroups for both genders demonstrating higher prevalence in men and women with PD. During follow up period hypertension, myocardial infarction, angina pectoris and self-reported heart failure in women remained constant in showing statistically significant prevalence difference among population with and without PD. In men that type of constant association was shown only for heart failure.

Sažetak (hrvatski)

Cilj ovoga istraživanja bio je istražiti i usporediti povezanost psihološke patnje (PP) i kardio-vaskularnih bolesti
(KVB) u odrasloj populaciji Hrvatske. Također smo istraživali snagu povezanosti putem relativnog rizika za PP na tri
razine: kardiovaskularnih rizičnih ponašanja, stanja i bolesti, te njihovu promjenu tijekom vremena. Postojanje PP
procijenjeno je temeljem Skale mentalnog zdravlja koja je dio SF-36 upitnika. Kompletan uzorak je podijeljen u dvije
podgrupe, prva s PP, a druga bez PP. Rezultati istraživanja pokazuju da je psihološka patnja breme sudionicima u
odnosu na kardiovaskularna rizična ponašanja, stanja i bolesti. Tijekom prve i druge faze kohorte tjelesna neaktivnost
ostala je jedino rizično ponašanje sa statistički značajnom razlikom za oba spola s višim prevalencijama u osoba s psihološ
kom patnjom. Povezanost PP i kardiovaskularnih stanja i bolesti izraženija je za žene. Sve KVB konzistentno su
povezane s većim relativnim rizikom za PP u žena, dok se kod muškaraca s PP i bez PP statistički značajna razlika
zadržala samo za zatajenje srca.

• Ključne riječi (engleski): Cardiovascular Diseases/epidemiology; Case-Control Studies; Cohort Studies; Croatia/epidemiology; Cross-Sectional Studies; Female; Humans; Male; Risk Factors; Stress, Psychological
• Jezik: engleski
• Vrsta publikacije: Znanstveni rad - Izvorni znanstveni rad
• Status objave: Objavljen
• Vrsta recenzije: Recenziran
• Verzija publikacije: Objavljena verzija rada (izdavačev PDF)
• Naslov časopisa: Collegium Antropologicum
• Brojčani podaci: vol. 36, br. S. 1, str. 157-164
• p-ISSN: 0350-6134
• URN:NBN: urn:nbn:hr:105:218231
• Datum objave publikacije: 2012-01
• URL dokumenta: https://hrcak.srce.hr/75654
• Vrsta resursa: Tekst
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2024-03-27 19:19:49