Pages
-
-
Usporedba totalne laparoskopske histerektomije kod bolesnica s velikim miomatoznim maternicama
-
Sara Seitz Miomi su najčešći benigni tumori maternice. Većinom su miomi asimptomatski te se
takvi uglavnom ne trebaju liječiti. Ipak, miomi mogu izazvati obilna krvarenja i
uzrokovati sideropeničnu anemiju. Također mogu uzrokovati zdjeličnu bol,
dispareuneju te inkontinenciju zbog pritiska na okolne strukture. U takvim se
slučajevima miome treba liječiti. Iako se ponekad primjenjuje medikamentno
liječenje, jedini trajni način liječenja je kirurški, miomektomijom ili histerektomijom.
U...
-
-
Usporedba transdermalne i oralne primjene hormonskog nadomjesnog liječenja kod žena u postmenopauzi
-
Zrinka Polančec Ovaj rad donosi pregled literature o sličnostima i razlikama oralne i transdermalne primjene hormonskog nadomjesnog liječenja, poglavito estrogena, u postmenopauzi. Hormonsko nadomjesno liječenje upotrebljava se u svrhu prevencije i liječenja bolesti povezanih sa starenjem i menopauzom, a to su vazomotorni simptomi, urogenitalna atrofija i osteoporoza. Ponajviše se koriste estrogeni u kombinaciji s gestagenima u žena koje imaju maternicu, dok se u žena koje ju nemaju koriste samo...
-
-
Usporedba utjecaja ustrojbenih modela rada u djelatnosti opće medicine na kvalitetu i učinkovitost zdravstvene zaštite
-
Tatjana Bekić Dva ustrojbena modela rada, dva radno prava statusa liječnika u djelatnosti opće /
obiteljske medicine (koncesionari i zaposlenici domova zdravlja), uz dvojni način
financiranja rada u kojem koncesionari ostvaruju dohodak prema učinjenom, a liječnici
zaposlenici domova zdravlja dobivaju plaću neovisno o rezultatu rada, utječu na
efikasnost i kvalitetu provođenja zdravstvene zaštite. Cilj rada je istražiti razlike u
uspješnosti postizanja pokazatelja provođenja...
-
-
Usporedba vitalnih parametara djelatnika intenzivnih bolničkih odjela za vrijeme rada i odmora
-
Marija Grebenar Uvod: Rad u hitnoj i intenzivnoj medicinskoj skrbi spada među najčešće profesije koje se susreću s visokom razinom profesionalnog stresa za koji je pokazano da ima veliki utjecaj na razvoj rane kardiovaskularne bolesti. Aktivacija autonomnog živčanog sustava uključena je u odgovore na stres, a njegova produljena kronična aktivacija povezana je s povećanim kardiovaskularnim rizikom. -----
Cilj: Cilj ovoga istraživanja je mjerenjem vitalnih parametara utvrditi postoji li određeni...
-
-
Usporedba zastupljenosti uzročnika uretritisa detektiranih u mokraći pacijenata šireg područja grada Zagreba
-
Jakov Jurčević Cilj istraživanja bila je detekcija spolno-prenosivih (SP) patogena u sedimentu prvog mlaza urina uzetog umjesto obriska uretre u 822 muškaraca. Uzorci su obojani i kultivirani te upotrijebljeni u multipleks PCR testu. Uretritis je utvrđen u svega 72/822 (8,76%)
pacijenata detekcijom signifikantnog broja polimorfonuklearnih leukocita u uzorcima, a etiološka dijagnoza postavljena u njih 68 od 72. Najčešći uzročnik uretritisa bila je Chlamydia trachomatis (47,22%), a zatim Mycoplasma...
-
-
Usporedba zdravstvenih sustava i pokazatelja zdravlja Republike Hrvatske i Kraljevine Norveške
-
Tin Knežević U radu su uvodno uspoređeni opći sociološki i ekonomski parametri dviju država, a nakon toga bitni zdravstveni pokazatelji. Dio njih pokriva zdravlje žena i djece, a dio se odnosi na opću populaciju. Odabrani su parametri koji se ili bitno razlikuju u Hrvatskoj i Norveškoj ili koji pokazuju dinamiku u svojim trendovima. Pokazalo se da, iako su dvije države u ekonomskom razvoju smislu drugačije, u mnogim zdravstvenim pokazateljima su usporedive i općenito gledajući imaju zdrava...
-
-
Usporedbena anatomija dišnog sustava čovjeka i ostalih kralježnjaka
-
Ivo Radetić Dišni sustav, u suradnji s cirkulacijskim potpomaže izmjenu plinova između organizma i njegove okoline.
Primarni dišni organi uključuju škrge i pluća. Škrge su razvijene za disanje u vodi, u kojoj je tok respiratornog medija preko vaskularnih površina jednosmjeran. Pluća su evolucijski razvijena za disanje na zraku i pomiču zrak dvosmjerno radi izmjene plinova između zraka i krvi. Sekundarni dišni organi uključuju pokrovni sustav, odnosno kožu i trepetljike. Mehanizmi disanja...
-
-
Uspoređivanje stanja uhranjenosti učenica strukovnih škola i gimnazija
-
Daniela Paškov Cilj: Utvrditi postoji li značajna razlika u prekomjernoj uhranjenosti učenica trećih razreda strukovne škole i gimnazije te ih povezati s formalnom razinom obrazovanja njihovih roditelja, kao socioekonomskim prediktorom njihove prekomjerne tjelesne mase i debljine. Ispitanici i metode rada: Presječnim istraživanjem obuhvaćeno je 68 učenica dviju zagrebačkih škola, jedne strukovne škole - Škole za medicinske sestre Mlinarska (N = 37) i jedne gimnazije - Klasične gimnazije (N =...
-
-
Ustrajnost medicinskih sestara/tehničara u vrijeme pandemije COVID-19
-
Blaženka Gorupić Cilj: Cilj ovog rada bio je ispitati stupanj ustrajnosti kod medicinskih sestara/tehničara u
vrijeme pandemije COVID-19 te istražiti postoji li utjecaj dobi, spola, stupnja obrazovanja i
duljine radnog staža na ustrajnost medicinskih sestara/tehničara.
Ispitanici i metode: Istraživanje je provedeno na 109 ispitanika (88,1% žena), zaposlenih u
Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice. Kao instrument istraživanja
korišten je validirani upitnik GRIT...
-
-
Utjecaj COVID pandemije na mentalno zdravlje adolescenata
-
Ivana Sučić Adolescencija je razdoblje biološkog, kognitivnog, psihosocijalnog i emocionalnog
razdoblja. Razvoj kognicije omogućuje psihosocijalni razvoj poput razvoja vlastitog
identiteta i samousmjeravanja prema vlastitim ideologijama. Kako bi razvoj tekao uredno,
potrebno je voditi brigu o mentalnom zdravlju.
Iz grada Wuhana u Kini, krajem 2019. godine je krenula zarazna bolest koja je
zahvatila cijeli svijet. SZO ju je nazvala COVID-19, a u Republici Hrvatskoj se po prvi put
pojavila...
-
-
Utjecaj COVID-19 na periferni živčani sustav
-
Martina Lukšić SARS-CoV-2 virus uzročnik je trenutačne pandemije bolesti uzrokovane koronavirusom (COVID-19). Virus pripada porodici koronavirusa, heterogenoj skupini ovijenih, jednolančanih, pozitivno usmjerenih RNA virusa. Koronavirus kodira 4 do 5 strukturnih proteina od kojih je protein šiljka (S protein) ključan za ulazak virusa u stanice domaćina. Vrata ulaska virusa u stanice domaćina je preko receptora angiotenzin konvertirajućeg enzima 2 izraženom na stanicama brojnih tkiva uključujući...
Pages
