Pages
-
-
Migracija neurona tijekom razvoja telencefalona čovjeka
-
Lucija Raič Migracija neurona jedan je od ključnih procesa u formiranju funkcionalnog šesteroslojnog korteksa. Kreiranje djelotvorne moždane kore je složen postupak koji, osim neuralne migracije, uključuje neuralnu produkciju (simetričnom i asimetričnom diobom stanica) te modifikaciju neuronske mreže (sinaptogenezom i apoptozom). Lokalizacija i vrijeme proliferacije i migracije određuju identitet, poziciju unutar korteksa te povezanost svakog kortikalnog neurona. Ishodišno mjesto migracije su...
-
-
Migrena
-
Tihana Biškup Migrena je primarna glavobolja, čija prevalencija u općoj populaciji Europske unije iznosi 15%. Može se javiti epizodički, a može biti i kronična. Klinički je karakterizirana onesposobljavajućom, unilateralnom, pulsirajućom glavoboljom, trajanja 4 do 72 sata, praćenom mučninom i povraćanjem te fotofobijom, fonofobijom i osmofobijom.
Godišnji troškovi migrene, direktni vezani uz dijagnostiku i terapiju te indirektni vezani uz izostanke s posla, procjenjuju se u Europskoj uniji...
-
-
Migrenska glavobolja
-
Tijana Gvozdenović Migrenska glavobolja je primarna glavobolja koja se smatra trećim najčešćim poremećajem, te sedmim najčešćim specifičnim uzrokom onesposobljenja u svijetu.
Karakterizirana je unilateralnom, a katkad i bilateralnom boli u području čela, oka i sljepoočnice. Bol je pulsirajućeg karaktera, često počinje u zatiljku te se širi prema čelu. Popraćena je mučninom, povraćanjem, fotofobijom i fonofobijom. U nekim slučajevima je popraćena premonitornim razdobljem, aurom, zatim i...
-
-
Mikrobiološka dijagnostika infekcija u jedinicama intenzivnog liječenja
-
Helena Vuleta Jedinice intenzivnog liječenja osnivaju se zbog potrebe zbrinjavanja akutno oboljelog ili ozlijeđenog, životno ugroženog bolesnika. Intenzivno liječenje omogućuje akutno zbrinjavanje, spašavanje života, smanjenje invaliditeta kao posljedice teške bolesti ili ozljede te omogućuje povrat kvalitete života i radne sposobnosti. U jedinicama intenzivnog liječenja susrećemo se s bolesnicima koji su upravo zbog nekog teškog, životno ugrožavajućeg infektivnog stanja primljeni u JIL,...
-
-
Mikrobiom kože i akne
-
Stjepan Patrun Acne vulgaris kronična je upalna dermatoza koja zahvaća pilosebacealnu jedinicu, odnosno seborejična područja kože poput lica, leđa i prsa. Oba spola podjednako su zahvaćena ovom bolešću, no teži oblici bolesti obično se jave u muškog spola. U patogenezi akne ključna su četiri čimbenika: povećano izlučivanje loja, poremećaj proliferacije keratinocita pilosebacealne jedinice, prisutnost Cutibacterium acnes (C. acnes) i upalni odgovor. Novija istraživanja ukazuju na značaj...
-
-
Mikrobiota voli polifenole
-
Ana Marija Mandurić Crijevna mikrobiota je naziv za skup organizama koji koloniziraju probavni trakt koju čine anaerobne bakterije, 90%, dok se 10% odnosi na ostale eukariotske organizme (gljivice). Prema tri osnovna simbiotička stanja ravnoteže mikrobiote i domaćina određena su tri osnovna tipa sastava mikrobiote koji se nazivaju Enterotipovima koji nisu strogo odvojeni . Učinci koje ona polučuje mogu se podijeliti na metaboličke i imunološke. Polifenoli su grupa spojeva ...
-
-
Mikrocitne anemije u djece
-
Iva Bušić Anemije su bolesti krvotvornog sustava od kojih boluje preko 2 milijarde ljudi u svijetu. Posrijedi je smanjena sposobnost eritrocita za prijenos kisika, a što se očituje sniženom razinom hemoglobina ili hematokrita. Prema veličini eritrocita dijele se na mikrocitne, normocitne i makrocitne. Mikrocitne anemije očituju se nedovoljnom proizvodnjom hemoglobina, sastavnog dijela crvenih krvnih zrnaca, te posljedično tome, stvaranjem malih eritrocita. Ovisno o uzroku, mikrocitne anemije...
-
-
Mikrofrakture u liječenju zglobne hrskavice
-
David Čanić Ozljede i degenerativne promjene zglobne hrskavice česta su patologija, posebice u sportaša i starijoj populaciji. Ukupna prevalencija hrskavičnih ozljeda, posebice koljena, u sportaša iznosi i do 36% (1). Sama hrskavica zbog nedostatka vaskularizacije i inervacije ima ograničenu sposobnost regeneracije i time ograničenu mogućnost cijeljenja nastale ozljede. Do osamdesetih godina prošlog stoljeća zlatni standard u liječenju hrskavičnih ozljeda bila je artroplastika, kirurški...
-
-
Mikrokirurško liječenje limfedema
-
Ivan Bobić Limfni sustav čovjeka ima brojne uloge. Sudjeluje u imunološkom odgovoru na strane antigene, vraća višak tekućine iz međustanične tekućine nazad u krvotok i sudjeluje u transportu tvari poput proteina i masnoća. Poremećaj u otjecanju limfe dovodi do nakupljanja tekućine i proteina u međustaničnoj tekućini što posljedično dovodi do stvaranja limfedema. Limfedem je kronična progresivna bolest od koje u svijetu boluje oko 250 milijuna ljudi. Limfedem dijelimo na primarni i...
-
-
Mikrokirurško liječenje schwannoma vestibularnog živca
-
Patricija Škreb Schwannomi su primarno dobroćudne novotvorine podrijetla Schwannovih
stanica. Schwannomi vestibulokohlearnog živca čine do 85% tumora
pontocerebelarnog kuta te gotovo 8% svih intrakranijalnih tumora. Neposredna blizina
kritičnih anatomskim struktura i šarolika klinička prezentacija čine dijagnostiku i
liječenje ove bolesti izazovnima. Najviša pojavnost je između trećeg i petog desetljeća,
sa podjednakom zastupljenošću među oba spola, a najčešći i prvi simptom je
...
-
-
Minimalna ostatna bolest kronične mijeloične leukemije kroz mjerenje transkripta BCR-ABL onkogena
-
Ena Sorić Kronična mijeloična leukemija mijeloproliferativni je poremećaj obilježen translokacijom između 9. i 22. kromosoma zvanom Philadelphia (Ph) kromosom. Pri tome nastaje fuzijski gen BCR-ABL čiji je konačni učinak trajna aktivacija tirozin kinaze, čime se remeti niz staničnih funkcija. Kako bi se pratio tijek bolesti, analizirala minimalna ostatna bolest te procijenio odgovor na liječenje, pacijentima se kvantificira razina BCR-ABL transkripata te se izražava kao postotak na...
-
-
Minimalno invazivno liječenje varikoziteta nogu u sklopu jednodnevne kirurgije
-
Maja Šitum Varikozne vene (VV) ili varikoziteti najčešća su manifestacija kronične venske bolesti (KVB). Javljaju se kod velikog broja ljudi, a prevalencija im raste s porastom životne dobi stanovništva i promjenama životnih navika. Prelazak na sjedilački način života jedan je od značajnih rizičnih čimbenika u nastanku VV-a. S obzirom na patofiziologiju samog poremećaja, važno je istaknuti kako u kontroli simptoma istog ključnu ulogu igra modifikacija životnih navika. Osim toga,...
Pages
