Paginacija

Porodničke operacije
Porodničke operacije
Elizabet Horvat
Porodništvo, kao najstarija medicinska struka, uvela je kirurške zahvate kada se javila potreba za pomoći kod porođaja, koji je stao iz raznih razloga. Primitivni porođaji rukama i instrumentima bili su prve operacije kojima je cilj bio poroditi dijete, no rezultati takvih operacija bili su negativni. Starorimske i starogrčke primalje koristile su se raznim kukama i kliještima. Za razliku od tada, danas postoji više vrsta porodničkih operacija, zbog spoznaja današnje...
Porođaj zatkom
Porođaj zatkom
Greta Tram
Stav zatkom, lat. praesentatio pelvina, predstavlja prezentaciju kod koje se fetus nalazi u uzdužnom položaju, pri čemu se zadak nalazi iznad unutarnjeg cervikalnog ušća. Učestalost stava zatkom u populaciji procjenjuje se na 3-4 %. Stav zatkom može se podijeliti u jednostavan, potpun, nepotpun i stav nožicama. Uzrok nastanka stava zatkom najčešće je slučajno zauzimanje takve prezentacije, ali se u određenom postotku slučajeva može povezati s maternalnim, fetalnim ili...
Posebnosti perioperativne pripreme i intraoperativne skrbi u maksilofacijalnoj kirurgiji
Posebnosti perioperativne pripreme i intraoperativne skrbi u maksilofacijalnoj kirurgiji
Dijana Ileković
Operacijska je dvorana jedno od najstimulativnijih, najizazovnijih i najstresnijih okruženja u kojima rade medicinske sestre, a u posljednje vrijeme i sve više medicinskih tehničara. Prateći razvoj kirurških tehnika u maksilofacijalnoj kirurgiji posebno kod rekonstrukcijskih metoda, u radu operacijske medicinske sestre/tehničara pokazalo se da je sigurnost pacijenta na prvom mjestu. Kompleksnost rada ne očituje se samo zbog stanja bolesnika nego i u složenosti...
Posebnosti sestrinske njege u izvanrednim situacijama
Posebnosti sestrinske njege u izvanrednim situacijama
Barbara Miković
Izvanredna situacija definira se kao događaj koji je izazvan prirodnom katastrofom i/ili ljudskim djelovanjem. Posljedice tog događaja dovode do ugroze stanovništva i ljudskih žrtava, oštećenja imovine te nastanka nestabilne gospodarske situacije. Tijekom izvanrednih situacija, zbog velikog broja žrtava i često nedostupnosti adekvatnih resursa za zbrinjavanje, dolazi do preopterećenja zdravstvenog sustava. Najčešći problemi vezani su uz manjak osoblja, vozila za ...
Posebnosti zdravstvene njege kod bolesnika u terapijskoj hipotermiji u koronarnoj jedinici
Posebnosti zdravstvene njege kod bolesnika u terapijskoj hipotermiji u koronarnoj jedinici
Tihana Dabić
Akutni koronarni sindrom te posljedično razvijeni kardijalni arest je značajan javnozdravstveni problem koji uzrokuje doživotne neurološke posljedice kod većine preživjelih pacijenata. Kako bi se smanjila smrtnost pacijenata i poboljšao neurološki opravak, u koronarnim jedinicima koristi se metoda liječenja terapijskom hipotermijom koja je sastavni dio smjernica za reanimaciju te standardna metoda zbrinjavanja pacijenata u postarestnom razdoblju. Primarna indikacija za...
Poslijeoperacijski poremećaji elektrolita u neurokirurških bolesnika
Poslijeoperacijski poremećaji elektrolita u neurokirurških bolesnika
Dominik Malekinušić
Visoka prevalencija elektrolitskih poremećaja kod neurokirurških bolesnika zahtijeva redovito praćenje plazmatskih koncentracija elektrolita i ravnoteže vode u organizmu jer mogu dovesti do pogoršanja moždane funkcije, pojave epileptičkih napadaja i edema mozga. Nastaju zbog predležeće bolesti, povećanog intrakranijskog tlaka, ili kao posljedica operativnog zahvata. Daleko najzastupljeniji su poremećaji plazmatske kocentracije natrija i poremećena homeostaza vode, pogotovo kod...
Poslijeoperacijsko praćenje u jedinici intenzivne medicine bolesnika s mikrovaskularnom rekonstrukcijom glave i vrata
Poslijeoperacijsko praćenje u jedinici intenzivne medicine bolesnika s mikrovaskularnom rekonstrukcijom glave i vrata
Renata Martinko
U rekonstrukcijskoj kirurgiji glave i vrata veliki napredak donijelo je korištenje slobodnih režnjeva koji se uzimaju s udaljenih dijelova tijela. Najveća prednost upotrebe slobodnih režnjeva je ciljani izbor tkiva koja su potrebna za rekonstrukciju. Cilj ovog istraživanja je praćenje kliničkih parametara bolesnika tijekom boravka u jedinici intenzivne medicine u smislu učinkovitosti na preživljenje prenesenog slobodnog režnja. Ova prospektivna studija provedena je u...
Posljedice ozljeda lakta u djece
Posljedice ozljeda lakta u djece
Frane Bukvić
Lakat je složeni zglob koji se satoji od 3 kosti: humerusa, radijusa i ulne. Ozljede lakta izuzetno su česte kod djece, zauzimajući čak 15% svih ozljeda, a najčešće nastaju padom na ispruženu ruku ili direktnim udarcem u lakat. Dijagnoza se postavlja fizikalnim pregledom i rendgenološkom obradom, a simptomi uključuju oteknuće lakta, nemogućnost vršenja pokreta u laktu i često parestezije u podlaktici. Upravo zbog ove složenosti, najveći postotak pogrešno dijagnosticiranih...
Post COVID-19 sindrom
Post COVID-19 sindrom
Marija Vučić
COVID-19 je bolest koju uzrokuje virus nazvan SARS-CoV-2. Zbog naglog interkontinentalnog širenja ove zarazne bolesti, Svjetska zdravstvena organizacija je u ožujku 2020. godine proglasila COVID-19 pandemiju. Virus se na stanicu domaćina uglavnom veže preko ACE2 receptora. Infekcija počinje u dišnom sustavu gdje je bogata ekspresija navedenog receptora. Bolesnici se najčešće prezentiraju respiratornim simptomima poput kašlja, grlobolje i pneumonije. Međutim, ACE2 receptori su...
Post intensive care syndrome
Post intensive care syndrome
Faris Bergner
The medical advances of the past decades, our growing elderly population, and a global pandemic have shifted our views away from the reduction of mortality and morbidity in the ICU to the long-term consequences of such treatment. With the SARS-CoV-2-pandemic occurring since early 2020 there have been increases in ICU treatment and therefore also a possible increase in disabilities developing related to said treatment. PICS is defined as newly developing or worsening cognitive, physical or...
Postantimikrobni proljev odnosno čimbenici rizika i klinički ishod
Postantimikrobni proljev odnosno čimbenici rizika i klinički ishod
Mirjana Dumančić
Postantimikrobni proljev (AAD) je komplikacija povezana s primjenom antibiotika. Incidencija AAD je različita s obzirom na vrstu antibiotika i čimbenike rizika u bolesnika i varira izmeĎu 5–25%. Clostridium difficile (C. difficile) je najčešći uzročnik AAD koji se pojavljuje u oko 25% slučajeva AAD, a od ostalih uzročnika spominju se još i Clostridium perfringens, Staphylococcus aureus, Candida spp., Klebsiella oxytoca i Salmonella spp. Poremećaj fiziološke crijevne flore...
Postoperativna pojava atrijske fibrilacije
Postoperativna pojava atrijske fibrilacije
Amadea Tuđen
Postoperativna fibrilacija atrija (POAF) najčešća je vrsta sekundarne fibrilacije atrija (FA) te unatoč napretku u prevenciji i liječenju, ostaje važan klinički problem za pacijente koji se podvrgavaju različitim kirurškim zahvatima, a posebice kardiokirurškim. POAF značajno povećava trajanje postoperativnog boravka u bolnici, bolničke troškove i rizik od ponovnog nastanka FA; štoviše, povezan je sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih događaja uključujući moždani...

Paginacija