Paginacija
-
-
Prijelomi nadlaktične kosti u djece
-
Matej Andabak Zbog hiperaktivnosti djeca su često izložena ozljedama nadlaktice, a prijelomi nadlaktične kosti i nakon operativnog liječenja mogu ostaviti trajne posljedice. Pretežiti mehanizam nastanka ove ozljede je pad u razini tla. Visoka pojavnost prijeloma, opravdava propitivanje o mogućoj prevenciji nastanka. Preventivna postupanja moguća su jedino uz poznavanje uzroka i okolnosti nastanka prijeloma. Cilj ovog rada je analizirati okolnosti nastanka, i kritična mjesta i aktivnosti djece kod...
-
-
Prijelomi palčane kosti u djece
-
Lana Stanić Prijelomi palčane kosti čine najveći dio prijeloma u dječjoj dobi. Prijelomi su u najvećem broju locirani u distalnoj trećini. Glavni mehanizam nastanka ozljede jest pad na ispruženu ruku. Za postavljanje dijagnoze najbitniji su anamneza, fizikalni pregled te rendgensko snimanje. Uglavnom se liječenje provodi imobilizacijom, a ako je potrebna repozicija zbog pomaka ulomaka provodi se zatvorena repozicija. Ostale metode liječenja koje se provode su otvorena repozicija i metode...
-
-
Prijelomi platoa tibije
-
Martina Pršle Koštani sustav posjeduje iznimna mehanička svojstva i tokom cijelog našeg života podvrgnut je različitim vanjskim silama zbog čega trpi mnoga opterećenja. Tibijalni plato jedno je od kritičnijih područja koštanog sustava jer nosi težinu cijelog našeg tijela. Ozljede koje nastaju u području koljenog zgloba i dovedu do prijeloma platoa tibije, najčešće su u mlađih, radno sposobnih ljudi, stoga je od iznimne važnosti pravovremeno prepoznati i liječiti ozljede kako bismo što...
-
-
Prijelomi potkoljenice
-
Kristian Hunjed Potkoljenicu čine dvije kosti, goljenična kost (tibia) i lisna kost (fibula). Prijelomi tibije najčešći su prijelomi dugih kostiju s incidencijom 2 na 1000 u godini dana, češći u mlađih muškaraca. Javljaju se kao rezulat visokoenergetske ozljede, npr. pri automobilskim, skijaškim ili biciklističkim nesrećama, ili kao rezulat ozljede niske energije, pri padovima, kontaktnim sportovima, trčanju i slično. Klinički se najčešće prezentiraju prisutstvom boli, edema, patološke...
-
-
Prijelomi proksimalnog dijela bedrene kosti u starijoj dobi
-
Andreja Prtorić U starijoj su dobi česti prijelomi proksimalnog dijela bedrene kosti, zbog raznih fizioloških i patoloških promjena koje tada nastupaju. Osteoporoza, kao globalno raširena bolest, pogađa ljude starije dobi, češće žene, a obilježena je narušenom arhitekturom koštanog tkiva te dovodi do povećane lomljivosti kostiju. Etiološki, u nastanku prijeloma najvažnije su nezgode poput pada u nivou, koji nastaje kao posljedica oslabljenih refleksa i raznih komorbiditeta u osoba starije...
-
-
Prijelomi stopala
-
Petar Švenda Stopalo čini jedinstvenu cjelinu te tvori završni dio donjega uda. Uloga stopala može se podijeliti na statičku i dinamičku. Ozljede stopala sve su učestalije i složenije, posebno u visokorazvijenim zemljama. Od velikog su socio-ekonomskog značaja jer najviše zahvaćaju mlađu, radno sposobnu populaciju. Ozljede stopala možemo podijeliti na ozljede mekih tkiva, ozljede kostiju i ligamenata, iščašenja i složene ozljede. Prijelomi kostiju stopala čine oko šestinu svih prijeloma...
-
-
Prijelomi u području gležnja
-
David Horvatić Prijelomi u području gležnja čine 9% svih koštanih prijeloma u odraslih. Najčešće nastaju kao posljedice pada, skakanja, traume i sportskih ozljeda. Prema dobi prijelomi gležnja imaju bimodalnu distribuciju s najvećim brojem ozljeda u mladoj životnoj dobi kod
muškaraca i u starijoj životnoj dobi kod žena. Mogu biti otvoreni i zatvoreni, pri čemu su otvoreni rijetki sa svega 5% incidencije. Postupak zbrinjavanja je isti s razlikom da se kod otvorenih radi sekundarna obrada rane...
-
-
Prijelomi zdjelice
-
Stipe Pelajić Prijelomi zdjelice čine 3% ukupnih skeletnih prijeloma. Polovica prijeloma zdjelice uzrokovana je niskoenergetskim traumama, pretežno kod starijih ljudi, a druga polovica visokoenergetskom silom, najčešće uzrokovanom prometnim nesrećama. Liječenje uvelike ovisi o vrsti prijeloma i stanju pacijenta te su za pomoć u odluci o vrsti liječenja razvijene različite klasifikacije prijeloma. Najčešće korištene klasifikacije su AO/OTA klasifikacija i Young-Burgessova. Prema AO/OTA...
-
-
Prijenos patogena putem površina na bolničkim odjelima i njegova prevencija
-
Ljiljana Pilipović Prema istraživanjima zadnjih desetljeća, površine i predmeti koji okružuju pacijente na bolničkim odjelima imaju značajnu ulogu u prijenosu patogena i u infekcijama povezanim sa zdravstvenom skrbi - bolničkim infekcijama. Kako se posljednjih godina na našim bolničkim odjelima sve više suočavamo s problemom smanjivanja higijene površina, cilj ovog Rada je da se ukaže na što treba usmjeriti napore za osiguravanje zadovoljavajuće higijene u prostoru bolničkih odjela, prvenstveno...
-
-
Prijeoperativna obrada, poslijeoperativna skrb i dugoročno liječenje osoba s transplantiranim srcem
-
Emily Živčić Transplantacija srca predstavlja zlatni standard u liječenju terminalnog srčanog zatajivanja.
Pored samog operativnog zahvata, transplantacija srca obuhvaća kompleksan proces
prijeoperativne obrade, poslijeoperativne skrbi te dugoročnog liječenja osoba s
transplantiranim srcem. Cilj ovog rada je objediniti postupak evaluacije za liječenje
transplantacijom srca, uvrštavanje na transplantacijsku listu, pripremu pacijenta za
transplantaciju, neposrednu poslijetransplantacijsku...
-
-
Prijevremena menopauza
-
Martina Radičević Prijevremena menopauza označava nastup menopauze prije četrdesete godine života, a zahvaća 1 % žena. Ima važne posljedice na psihičko, ali i na fizičko stanje zbog manjka spolnih hormona, prvenstveno estrogena. Uzroci su najčešće nepoznati, a mogu biti genetički, metabolički, autoimuni, infekcijski, ijatrogeni i ostali rijetki uzroci. Bez obzira na uzrok, svima je zajedničko obilježje manjak estrogena, iako je u nekim slučajevima zabilježena povremena funkcija jajnika, čak...
-
-
Prijevremeno zatajenje jajnika
-
Sara Solina Prijevremeno zatajenje jajnika ili primarna ovarijska insuficijencija (POI) klinički je sindrom karakteriziran gubitkom funkcije jajnika prije 40. godine života. Kriteriji za postavljanje dijagnoze POI su poremećaji menstruacijskog ciklusa u trajanju od najmanje 4 mjeseca, te FSH u postmenopauzalnim granicama u dva mjerenja u razmaku od barem mjesec dana. Učestalost ovog sindroma je 1% u žena mlađih od 40 godina. Prema etiologiji razlikujemo spontanu, jatrogenu i idiopatsku POI. Kao...
Paginacija
